fbpx

Zovu ih druga Putinova armija: Nevjerovatno su brutalni, a među njima se nalazi i kriminalac svjetskih razmjera

by | ožu 13, 2022 | 0 comments

Nema toga vojnog ili političkog analitičara na svijetu koji bi rusku invaziju na Ukrajinu i njezin mogući ishod mogao bolje objasniti od Semjona Mogiljeviča, ukrajinskog ekonomista s moskovskom adresom.

Mogiljevič, po vlastitu priznanju, upravlja sa stotinjak kompanija, i to ga, ako ćemo zažmiriti na jedno oko, svrstava u skupinu ruskih oligarha.

Da je bilo sreće, Mogiljevič bi danas živio u Opatiji i imao hrvatsko državljanstvo. Dobio ga je 1998. “zbog velikih zasluga i poslovanja”, na prijedlog Franje Gregorića, ali mu je poslije oduzeto, piše Slobodna Dalmacija.

Ispostavilo se, naime, da je Mogiljevič “capo di tutti i capi”, šef Crvene mafije i ako pitate zapadne medije, “najgori kriminalac za kojeg nikad niste čuli”.

Mogiljevič je, baš kao i ruski predsjednik Vladimir Putin, izdanak sovjetskoga KGB-a. Ni jedan ni drugi baš ne vole da ih se povezuje.

Kad je oficir sovjetskoga KGB-a, poslije načelnik kriminalistike ruske Savezne službe sigurnosti (FSB), Aleksander Litvinenko snimio video koji upućuje na blisku povezanost Vladimira Putina i Mogiljeviča (snimljen je u prvome redu Putinova izbornog štaba), morao je pobjeći u London.

Šest godina kasnije, kad je Crvena mafija premrežila “Londongrad”, Litvinenko je s dvojicom bivših agenata KGB-a popio čaj i umro nakon 23 dana liječenja od teškog trovanja radioaktivnim polonijem.

I svjetski šahovski velemajstor Gari Kasparov je 2016. godine optužio Vladimira Putina da u temeljnim odrednicama upravlja ruskom mafijom.

Međutim, Kasparov je samo izrekao ono što ionako svi misle – da su vrh ruske vlade i Putin lično povezani s ruskom mafijom. Uostalom, invazija Ukrajine ukazuje na mogućnost da su enormna ulaganja u modernizaciju ruske vojske značajnim dijelom procurila u privatne ruke.

NA VRHU FBI-EVE POTJERNICE

Iako Mogiljevič kao ugledan građanin slobodno živi u velebnoj vili u Moskvi, do njega je danas teško doći. Budući da je tako, FBI ga je skinuo s vrha svoje potjernice. Jer potraga za osobom čija je adresa dobro poznata jednostavno nema smisla. Osim s ruskim predsjednikom, Mogiljevič se povezuje i s ruskim utjecajem na američke predsjedničke izbore u kojima je pobijedio Donald Trump, koji je, nota bene, lično bio nazočan kad su pripadnici ruske mafije kupili pet stanova u njegovu Trump Toweru.

Povezuje ga se i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Njegovo ime povezuje se s utajom poreza, pranjem novca, prodajom obogaćenog urana Češkoj, oružja Bin Ladenu; optužen je da je investitorima iz Philadelphije izvukao 150 miliona dolara, a da se nikad tamo nije pojavio.

Još od svojih ukrajinskih dana povezan je s prodajom plina. Godine 2010. tadašnja ukrajinska premijerka Julija Timošenko objavljuje kako postoje dokazi da iza RosUkrEnerga stoje moćne kriminalne organizacije, odnosno Mogiljevič.

Igrom slučaja, najveći ruski plinovod koji vodi prema ostatku Evrope zove se Bratstvo, baš kao i najjača ruska mafijaška organizacija, koju, navodno, vodi nesuđeni stanovnik Opatije Semjon Mogiljevič.

Je li Putinu bliski Mogiljevič oligarh ili doista kriminalac?

Čini se da je linija između oligarha i mafijaša vrlo tanka zbog načina na koji su oligarsi, koje karakterizira bliska saradnja s državom, stekli svoje bogatstvo. Prema istraživanju “Od sovjeta do oligarha: Nejednakost i vlasništvo u Rusiji od 1905. do 2016.”, koje su proveli ekonomisti Filip Novokmet, Thomas Piketty i Gabriel Zucman, rusko offshore bogatstvo trostruko je veće od neto iznosa ruskih deviznih rezervi i približno jednako unutarnjem prometu svih njihovih ekonomskih subjekata.

U prevodu, Rusi u inozemstvu posjeduju veću vrijednost nego što je vrijednost imovine ukupne populacije koja živi u Rusiji. Ruski su milijarderi u razmatranom razdoblju bili “teški” koliko i 25 – 40 posto ruskog nacionalnog dohotka. Milijarderi u zapadnim zemljama mogu se pohvaliti tek s 5 – 15 posto vrijednosti nacionalnog dohotka.

U 20 godina, koliko pokriva ovo istraživanje, iznikle su čitave dinastije: Timošenkovi, Rotenbergovi, Kovalčuki…

Imovinu Borisa Rotenberga BBC procjenjuje na 1,2 milijarde dolara. Putin i on poznaju se još od djetinjstva, kad su bili članovi istog judo kluba. Možda je nama najpoznatiji oligarh ruski biznismen Roman Abramovič, dojučerašnji vlasnik londonskog Chelseaja.

Njegova jahta “Solaris” gotovo je stalno u akvatoriju Dubrovnika i Boke kotorske. Abramovičeva imovina procjenjuje se na 14,3 milijarde dolara, a obogatio se prodajom nekretnina koje su prije raspada SSSR-a bile u ruskom državnom vlasništvu. Drugi je Aleksandar Lebedev, bivši oficir KGB-a i bankar, čiji je sin Jevgenij član Doma lordova i vlasnik londonskog lista Evening Standard.

Putin je, nakon preuzimanja vlasti od Borisa Jeljcina, počeo obuzdavati moć ruskih oligarha, a 2019. je za The Times izjavio: “Mi više nemamo oligarhe.”

No to samo znači da je on taj koji je preuzeo svu kontrolu. Činjenica je da su svi koje smo nabrojili i dalje u dobrim i čvrstim odnosima s Putinom. Upravo zato su protiv njih i pokrenute savezničke sankcije u najnovijoj ukrajinskoj krizi.

Za to vrijeme nekad najbogatiji Rus Mihail Hodorkovski – koji je “jamio što je jamio”, pa se posvadio s Putinom – danas živi kao disident u Londonu, vodeći računa da ne pije čaj poput Litvinenka.

ČEKA, GULAG…

Postoje različite definicije za mafiju. Neke tumače da pripadnici mafije ne sarađuju s državnim vlastima, ali ruska je mafija, čak i po priznanju samih mafijaša, drukčija. Naime, Crvena mafija korijene vuče iz dva historijska kraka.

Prvi je Lenjinova Sveruska izvanredna komisija za borbu protiv kontrarevolucije i sabotaže, skraćeno ČEKA, koju je vodio “željezni” Feliks Edmundovič Dzežinski.

ČEKA je nadzirala distribuciju hrane, prevoz željeznicom, obrazovni sistem… baš sve pore društva i bila gospodar života i smrti, čije se istrage i brojne likvidacije (obično metkom u potiljak) ne propituju. Njihove ovlasti je 1922. preuzela Državna politička uprava (GPU).

Drugi krak mafije rodio se u Staljinovim gulazima (skraćenica od Glavne uprave za popravno-radne logore i kolonije). Zatvorenici GULAG-a stvorili su poseban kodeks časti i ponašanja da bi preživjeli.

Zvali su se “Vori v zakone”, Lupeži u zakonu. Kad se zbog perestrojke i glasnosti urušio sovjetski sistem, a Gruzija zapala u građanski rat (zbog Južne Osetije i Abhazije), iz ratnog pepela je izniknula sasvim nova kriminalna struktura istog naziva – “Kanonieri qurdebi”, na gruzijskom – Lupeži u zakonu.

Stvorena je najsnažnija organizacija Crvene mafije, koja je, prema priznanju bivšega sovjetskog ministra vanjskih poslova, kasnijeg gruzijskog predsjednika Edvarda Ševarnadzea, “progutala zemlju”.

Šef gruzijske mafije, poslije jedan od najupadljivijih moskovskih kriminalaca, Otari Kvantrišvili lijepo je to objasnio u jednom intervjuu.

‘PIŠU DA SAM JA KUM’

– Pišu da sam ja mafijaški kum. Stvarni organizator mafije je Vladimir Iljič Lenjin koji je uspostavio kriminalnu državu. Država nije propala s Komunističkom partijom.

Naprotiv, dužnosnici, aparatčici, obavještajci i ostali koji su upravljali državom, te njihova djeca, preuzeli su moć u postsovjetskom društvu – kazao je pokojni mafijaš poznat po tome što je utemeljio fond za pomoć udovicama policajaca.

Nakon Gruzije, mafija je progutala Ukrajinu i Rusiju, a zatim i dobar dio Evrope.

Za razliku od kolumbijske, italijanske i meksičke mafije, navodi se u dokumentu američkog Ministarstva pravde, sovjetski organizirani kriminal nema primarno porodično ili nacionalno utemeljenje, nego je postao “institucionalni dio političkog i ekonomskog sistema”. Veze organiziranog kriminala u Rusiji su ekonomske, a ne etničke.

Američki Department of Justice tvrdi da se ruski mafijaši “ekstenzivno koriste državnim aparatom da bi zaštitili ili podržali svoje kriminalne aktivnosti”, da je “proces privatizacije doveo do masovne zloupotrebe državnih fondova i imovine”, te da su kriminalci “bili u stanju izravno utjecati na unutarnju i vanjsku politiku preuzimajući visoke dužnosti lično ili kupujući državne dužnosnike”.

PRVI ELEMENT MAFIJE

Ruska sociologinja Tatjana Zaslavska kaže da je prvi element mafije postojanje korumpirane političke stranke i dužnosnika. Drugi element su sudionici mafijaškog posla koji plaćaju da bi taj sistem funkcionirao.

Treći element, bez kojeg ništa ne bi bilo izvedivo, jest korumpirani pravosudni sistem. U tom smislu valja primijetiti da su apsolutno sve ruske sigurnosne službe (njih šest – FSB, FSO, EPG, GRU, PSB i SVR) premrežene Putinovim bivšim kolegama iz KGB-a.

Iako je Rusija potpisnica baš svih međunarodnih sporazuma o suzbijanju prekograničnog organiziranog kriminaliteta, učinkovite istrage ili pravosudne posljedice za one koji su uhvaćeni s prstima u pekmezu gotovo su beznačajne. Mafijaški kumovi koji su ipak završili u zatvoru u nekom su se trenutku zamjerili političkome vrhu i nisu “zglajzali” zbog kriminala, nego zbog “političkog otklizavanja”.

Studija koju je izradio prof. Mark Galeotti navodi da ruska mafija danas više djeluje iz pozadine, a manje na ulici. Unatoč tome, ona je odgovorna za trećinu heroina na evropskim ulicama.

I on upozorava na to da EU nema samo problem s kriminalom, nego je u ozbiljnom sigurnosnom izazovu jer je ruska mafija povezana s Kremljom i sigurnosnim službama FSB i GRU. Jedan evropski obavještajac je tu prijetnju vrlo plastično opisao: “Dokle god su im jaja u Moskvi, Rusi ih mogu stisnuti.”

Poklapa se to sa stajalištem jednog penzionisanog mafijaša iz 2016. godine:

– Koristimo najbolje iz oba svijeta. Rusija nam daje snagu i sigurnost, a Evropa blagostanje i komfor.

U krugovima ruskih oligarha i mafijaša, London se odavno naziva Londongrad. Transparency International je identificirao imovinu vrijednu najmanje 1,5 milijardi funti koja je “povezana s ruskom mafijom i vlastima u Kremlju”.

Britanija je, navodi BBC, od 2008. Rusima izdala 2581 “zlatnu vizu”, dozvolu privremenog boravka koja se može dobiti za investicije veće od dva miliona funti. Brzina njihova izdavanja ovisi o visini uloženog novca, a nakon određenog vremena omogućava i dobivanje trajnog boravka.

U Njemačkoj živi 4,5 miliona ljudi s ruskoga govornog područja, kazao je za Welt.de predsjednik Saveznog ureda za kriminalistiku Holger Münch. To ukazuje na golem regrutacijski potencijal.

Od tih 4,5 miliona, 40 hiljada ljudi dovodi se u vezu s mafijaškom skupinom Lupeži u zakonu. Drugim riječima, grad veličine Šibenika u Njemačkoj je na neki način povezan s mafijom. Štaviše, u njemačkim zatvorima 10 posto populacije govori ruski ili je ruskog porijekla.

RUSIJOM OPERIRA DESETAK STRUKTURA

Istraživački novinar i publicist Uwe Müller objašnjava pravila ponašanja koja Lupeži u zakonu u Njemačkoj slijede: ne smiju se međusobno lagati, apsolutno ne smiju prihvatiti neko zaposlenje i ni na koji način ne smiju sarađivati s vlastima.

Ako je potrebno, preuzet će pred zakonom krivnju za djelo svog člana. Kapital koji posjeduju Lupeži u zakonu, njemački kriminalisti procjenjuju na 10 milijardi dolara, što je ekvivalent trećini ukupnog hrvatskog državnog budžeta, piše Slobodna Dalmacija. Problem njemačke policije leži i u jezičnoj barijeri; em “Inspektor Rex” ne govori ruski, em ruski mafijaši govore vlastitim, posebno izmišljenim narječjem koje zovu fenjka ili blatnoj jezik.

Kolega Martin Lutz Welt kaže da su ljudi koji upravljaju ruskom mafijom u Njemačkoj na sigurnom jer se nalaze u Moskvi. Ostatak ekipe na terenu sebi može za 100 do 200 hiljada eura priuštiti najbolje njemačke odvjetnike, koji će njihov krimen svesti na pojedinačni slučaj i razmjerno malu kaznu.

Uostalom, biti u zatvoru za njih je sastavni dio karijere. U njemačkim zatvorima čak postoje, napominje Lutz, “mafijaški inspektori” koji vode računa o ponašanju svojih pripadnika iza rešetaka. Lupeži u zakonu čak su osnovali i mafijaški fond uzajamne pomoći.

Rusijom danas operira osam do 12 mafijaških struktura kojima je teško precizno odrediti lidera.

Solntsevskaja Bratva je u ovom trenutku najveće rusko kriminalno bratstvo, s nešto manje rigidnim kodeksom u odnosu na Lupeže u zakonu. Bratstvo je naziv dobilo po moskovskom kvartu Solntsevo, a podaci WikiLeaksa iz 2010. kažu da se bavi ucjenama pod zaštitom FSB-a.

Je li Semjon Mogiljevič s početka naše priče još uvijek njihov član, je li jedno krilo odvojio u zasebnu grupaciju ili se sam nalazi na čelu cijelog bratstva, nije jasno iz dostupnih izvora. Naime, bratstvo Solntsevskaja Bratva je 1993. postiglo dogovor s njim o zajedničkom investiranju u draguljarnice u Moskvi i Budimpešti.

Posao je išao dobro sve do 1995., kad je u jednom Mogiljevičevu restoranu u Pragu policija upala na mafijaški sastanak. Navodno je sastanak upriličen radi likvidacije Mogiljeviča, ali on se tu nije pojavio.

Bratstvo sarađuje i s balkanskom mafijom, naročito s klanom Darka Šarića. Diljem svijeta bave se trgovinom drogom (i u tome blisko sarađuju s Meksikancima), ali nisu neskloni reketiranju, trgovini ljudima, prostituciji, provalnim krađama i ubistvima.

Bratski krug je uobičajeni naziv za rusku mafiju. Profesor Mark Galeotti kaže da nikad od pripadnika ruskog pravosuđa nije čuo potvrdu da Bratski krug postoji zasebna organizacija, ali su svi putevi vodili prema Aslanu Rašidoviču Usojanu, zvanom Deduška, do njegove smrti 2013. godine. Deduška je odbijao otići u penziju, sve dok ga nije stigao snajperski metak nepoznatog počinitelja.

Uralmaši su se najprije 90-ih godina pojavili kao građanska organizacija za ulice bez droge. Premlaćivali su i dilere, a ovisnike vezivali za radijator ne bi li se izliječili od ovisnosti. Organizirali su modne revije čiji je prihod išao gradskoj djeci, a onda osnovali i političku stranku Social-političku uniju Uralmaš. No u novome mileniju dio njihovih članova počeo se baviti reketarenjem i ucjenama po Ekaterinburgu. Njihov lider Aleksandar Kukovljakin Kuka uhapšen je 2015. u Dubaiju.

Tambovska grupacija, po regiji Tambov, operira po Sankt Peterburgu i još nekoliko regija, a krase ih naručena ubistva, pranje novca i prostitucija. Osnovao ih je Vladimir Kumarin, prijašnji pripadnik KGB-a, a u jednoj baroknoj crkvi na otoku Vasilovski kod Sankt Peterburga imali su vlastiti zatvor za svoje klijente ili protivnike. Ozbiljno su ekonomski jaki i krajem desetljeća su u okolici Sankt Peterburga upravljali s oko stotinu poslovnih subjekata.

ShadowCrew je hakerska organizacija specijalizirana za proizvodnju virusa i internetske prevare čiji je najpoznatiji pripadnik Bugarin Aleksi Kolarov, aka APK, 2013. isporučen Sjedinjenim Državama. O ovoj organizaciji CNN je 2019. objavio dokumentarni film.

Obtšak je zajednička mafijaška organizacija, nešto kao osiguravajuće društvo ili kasa uzajamne pomoći koja je na raspolaganju uhapšenim pripadnicima mafije. Do 2016. njime je upravljao bivši KGB-ovac ukrajinskog i bjeloruskog porijekla Nikolaj Tankov, a onda je i on pao kao žrtva mafijaških obračuna.

Raport.ba

50931F51 C28A 46E2 BE84 67192A94D5C7

0 Comments

Objavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

POPULARNO