Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila da li će se i pored blokada i opstrukcija održati oktobarski izbori u Bosni u Hercegovini. Za RSE je govorio i akademik Slavo Kukić.

“Bilo kakav izborni zakon da bude – postojeći ili izmijenjeni – Dragan Čović i HDZ će izaći na izbore. Razloga za to je više.

Prvo, Dragan Čović je floskulama o podređenom položaju Hrvata toliko homogenizirao svoje biračko tijelo da praktično ne mora da vodi predizbornu kampanju. On ima i druge razloge da sudjeluje na izborima. Pogledajmo šta bi se desilo da bojkotira izbore! To bi značilo gubitak dobrih plaća sa državnih jasala za tisuće njegovih najbližih suradnika. Pet-šest tisuća najvjernijih HDZ-ovaca ostalo bi bez pozicija u različitim državnim institucijama što bi otvorilo pitanje njihove dalje lojalnosti svome šefu. Jasno je da se Čović u takvu situaciju neće dovesti”, kazao je Kukić, te dodao:

“S druge strane, on ima i osobnih razloga. Neučestovanjem na izborima on postaje, da tako kažem, običan građanin. Ne bi imao imunitetsku zaštitu za ono što je činio prethodnih 20 godina zbog čega se svugdje u svijetu završava na istom mjestu – u zatvoru. On se u takvu situaciju neće gurnuti jer je participacija u vrhu vlasti za njega garancija da je zaštićen od mogućeg pravnog progona. To je za njega najsigurnija pozicija, a može je osigurati samo sudjelovanjem na izborima.

Dakle, ne treba se brinuti što se HDZ-a i Dragana Čovića tiče. Oni malo puškaraju, šalju dimne signale, ali bojkota neće biti.”

Na pitanje da li osporavanje legitimnosti Centralne izborne komisije, što stalno ponavljaju i Dodik i Čović, može da dovede u pitanje održavanje izbora, akademik Kukić odgovara:

“Definitivno ne. Centralna izborna komisija je izabrana po zakonu. Nema niti jedne stavke u zakonu koja bi legalnost njenog izbora mogla dovesti u pitanje. Osim toga, na strani Centralne izborne komisije su i Washington i Brisel. Oni su stavili do znanja da će se izbori održati iz čega se može zaključiti da će se novac za komisiju osigurati iz drugih izvora ako Bevanda i kompanija budu istrajali u blokadi. Uostalom, ljudi iz vrha kantonalne vlasti su poručili da je Kanton Sarajevo spreman vlastitim novcem osigurati pretpostavke za održavanje izbora ukoliko bude problema sa finansiranjem komisije.

FEDERALIZACIJA, GLUHI I ĆORAVI…

Nema ništa od federalizacije, jer da je bila moguća ona bi se ostvarila 1993. godine. Ali ne isključujem da bi federalizacija mogla biti forma političkog pritiska. Hrvatski narodni sabor je doista nevladina udruga, ali onog časa kad njegovi eventualni zaključci o federalizaciji budu zeleno svjetlo za akciju to će, po mom sudu, biti udar na ustavni poredak.

To je crvena linija za koju nisam siguran da će je Dragan Čović tako lako preći kao što je prelazi Milorad Dodik. Čović je puno suptilniji od njega i teško će se usuditi na prelazak crvene linije. No nije sporno da je najava nove institucionalne i teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine zapravo dio koordiniranog djelovanja Dragana Čovića i Milorada Dodika. Kao što Milorad Dodik stalno najavljuje odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine i pokušava uvjeriti svijet da je vrijeme da se to shvati, tako je i u podtekstu Čovićevog zahtjeva za novom teritorijalnom organizacijom države ustvari treći entitet.

Najveći problem je što se takvi zahtjevi manje ili više otvoreno ohrabruju iz Beograda i Zagreba. Vučić stalno ponavlja da je Srbija prijatelj Bosne i Hercegovine i da se ne želi miješati u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, a Milorad Dodik je svakih sedam do deset dana na raportu u Beogradu gdje dobija upute kako dezintegrirati Bosnu i Hercegovinu i realizirati projekt srpskog svijeta, odnosno Velike Srbije. Slične poruke ohrabrivanja stižu i Čoviću iz Zagreba.

Koliko god hrvatski premijer Plenković pokazivao pred svijetom kako je Hrvatska prijatelj Bosne i Hercegovine i kako je želi za ruku voditi prema euroatlantskim integracijama – ono što radi u Bosni i Hercegovini ne potvrđuje te njegove javne izjave. Dapače, ohrabruje Čovića i njemu slične da istraju u akcijama koje znače destruiranje Bosne i Hercegovine.

Pri tome, ono što me najviše čudi jeste da se u Briselu i Washingtonu prave gluhi i ćoravi na takve akcije Beograda i Zagreba. Jer da nije tako, bilo bi logično očekivati da budu puno oštriji i prema hrvatskim i srbijanskim vlastima. Šta to znači, ne znam, ali da se radi o općoj šutnji i u Washingtonu i u Briselu – to je sasvim izvjesno.

Izbora će biti. Onima koji kane u njima participirati preporučam da vrlo ozbiljno razmisle da li će glasati za one koji su natjerali njihovu djecu i unučad da spakiraju kofere i odu i kojima su Hrvati, Srbi i Bošnjaci sve, a čovjek ništa ili za one koji poštuju pravo čovjeka da i u Bosni i Hercegovini živi kao i u svim drugim dijelovima demokratskog svijeta”, kazao je Kukić.