Bosna i Hercegovina (BiH) nema zajedničke naftne rezerve, nego samo entitetske, zbog čega država nema mogućnosti da ublaži ekstreman rast cijena goriva izazvanih ratom u Ukrajini, niti da snabdije građane ukoliko bi došlo do nestašice.

Razlog tome je što i dalje nema kompromisa o tome da se obavezne naftne rezerve uspostave na nivou BiH, kako to zahtijeva Energetska zajednica, evropsko kontrolno tijelo, u skladu sa Direktivom Vijeća Evropske unije (EU) iz 2009. godine.

Nadležnost nad naftnim rezervama trenutno je na nivou entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS).

Procjene Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH ukazuju da BiH ima nafte u rezervi samo za 15 dana, ukoliko bi eventualno došlo do nestašice benzinskog i dizel goriva.

“Informacije sa kojima raspolaže udruženje jeste da su te rezerve veličine od milion i po pa do negdje šest miliona litara. Ako je napunjen terminal u Živinicama u FBiH (sjever BiH), ona je šest, a ako nije napunjen do kraja, realno je reći da je oko tri miliona litara nafte“, rekao je Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodaje i da, po informacijama koje posjeduje, određenih količina zaliha goriva ima i u Rafineriji Brod (sjever BiH) koja je u RS.

Odgovor iz nadležnog Ministarstva

Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH za RSE nije želio da komentariše procjene Udruženja, navodeći da su količine u Federaciji BiH veće.

“Ne bih komentarisao i ne znam izvor za te podatke. Federacija BiH ima direktno svoje rezerve plus indirektne, komercijalne rezerve otprilike negdje oko 100 miliona litara. Koliko je to dana, možete izračunati vrlo lako. Godišnja potrošnja u Federaciji je oko 950 hiljada tona”, rekao je Džindić za RSE.

Kada se tone pretvore u litre, FBiH godišnje troši oko milijardu litara nafte.

Kada se to podijeli sa trenutnom količinom od 100 miliona litara, zalihe u FBiH bi mogle potrajati nešto više od mjesec dana.

Džindić, međutim nije odgovorio na upit RSE kolike su direktne rezerve benzina i dizela u vlasništvu Federacije BiH, odnosno one koje se čuvaju u terminalima u tom entitetu.

“To je podatak koji ne možemo dati”, rekao je Džindić, ne navodeći detljnije objašnjenje.

Naveo je i da se u FBiH provode aktivnosti da se rezervišu i dodatne količine u terminalu u Pločama u Hrvatskoj.

U drugom entitetu, Republici Srpskoj, iz Ministarstva energetike i rudarstva nisu odgovorili na upit RSE kolike su rezerve nafte u tom entitetu.

Šta predviđa Direktiva EU?

Direktiva Vijeća EU predviđa da svaka zemlja, članica EU ili koja pretenduje na članstvo, mora imati ukupne zalihe nafte koje odgovaraju količini koja se uveze za 90 dana ili potroši za dva mjeseca, zavisno od toga koja je količina veća.

U skladu sa Direktivom, obaveza BiH je da mora osigurati da zalihe uvijek budu na raspolaganju i dostupne u slučaju nužde.

U Ministarstvu vanjske trgovine BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode kako je kraj 2022. godine krajnji rok za uspostavljanje naftnih rezervi na nivou države u skladu sa Direktivom.

Radna grupa za izradu rješenja formirana je u BiH još 2016. godine, ali do danas nije završila posao.

Kompromisa nema, jer se, po riječima Admira Softića, pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, članovi Radne grupe iz RS protive centralnom tijelu za skladištenje.

“Centralni subjekat zaliha, po Direktivi, mora biti jedan na državnom nivou. U RS žele da se nađe jedan model koji je fleksibilan. Centralni subjekat za čuvanje zaliha bi bio, prema ideji, pri Ministarstvu vanjske trgovine. U entitetima bi bile stvarne zalihe nafte”, navodi za RSE Softić.

Softić, koji je i član Radne grupe, ističe da bi jedan od modela bio da se za zalihe koriste postojeći terminali za naftu u entitetima.

“Po našim informacijama ima ih (terminali za naftu), računajući terminal u Brodu (sjever BiH) i ove terminale koji postoje u Federaciji BiH. Čak postoji i opcija da mi naše zalihe nafte čuvamo u bilo kojoj državi. To je stvar pristupa”, rekao je Softić.

Posljednji sastanak održan je, po njegovim riječima, u februaru, te da je plan da u narednih mjesec dana bude održan sastanak ministra vanjske trgovine, sa nadležnim entitetskim ministrima oko mogućeg pronalaska rješenja za uspostavljanje naftnih zaliha u BiH.

Softić ističe i da Ministarstvo vanjske trgovine BiH nema podatke o količinama nafte u rezervi sa kojima raspolažu entiteti.

Bez podataka o količinama nafte u terminalima u FBiH

Entitet Federacija BiH u svom vlasništvu ima terminale u Živinicama kod Tuzle (sjeveroistok BiH), Blažuju kod Sarajeva, Mostaru (jug BiH) i Bihaću (sjeverozapad BiH).

U vlasništvu je i terminal u Luci Ploče u susjednoj Hrvatskoj.

Tim terminalima upravlja Privredno društvo “Operator – Terminali Federacije” d.o.o. Sarajevo.

Iz Društva nisu odgovorili na upit RSE sa koliko trenutno ima nafte u terminalima.

Društvo je osnovano Odlukom Vlade Federacije BiH 2003. godine sa osnovnom namjenom skladištenja nafte i naftnih derivata i u stopostotnom je vlasništvu entitetske vlade.

Posebnom Odlukom entitetske Vlade, Društvu je na korištenje dodijeljena na korištenje i imovina pet nekadašnjih vojnih terminala na teritoriji FBiH.

Na zvaničnoj stranici Terminala Federacije BiH, navodi se da su mnogi od skladišnih kapaciteta u BiH oštećeni ratnim dejstvima, te nisu u funkciji zbog nanesene štete i godina nekorištenja.

Od terminala na teritoriji FBiH, tokom 2020. godine završena je obnova terminala u Živinicama kod Tuzle za skladištenje tečnih naftnih derivata kapaciteta 5.900 metara kubnih.

“Spremnike je neophodno sanirati i modernizovati, kako bi bili u skladu sa zahtjevima i standardima BiH i EU. Društvo posjeduje skoro 200.000 kubnih metara skladišnih kapaciteta, koji su povezani cestovnim i željezničkim saobraćajem”, stoji na stranici Društva.

Ni u preduzeću Robne rezerve FBiH nisu željeli da odgovore na upit RSE o stanju zaliha terminalima u tom entitetu.

“Po zakonu o robnim rezervama ja ne mogu razgovarati o količinama, a posebno koliko je to šta kako, jer medijski samo podgrijavamo situaciju. Rezervi ima što se tiče nafte i naftnih derivata, ali mi nismo uskraćeni za robe te vrste. Mi imamo jedan problem da robe ima, ali cijene stalno rastu gotovo za sve proizvode, pa i za ovo”, rekao je za RSE Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije robnih rezervi FBiH.

Bavrka navodi da će dio sredstava namijenjenih za robne rezerve u tom entitetu sigurno biti odvojen i za nabavku odreženih količina nafte. Ipak, upitno je kolika je trenutno opravdana nabavka nafte s ovakvim skokom cijema.

“Mi nestašica nemamo, samo što su cijene visoke. Ako će još iz proračuna federalnog se dati tri puta više miliona maraka za ne znam koliko miliona litara, onda se postavlja opravdano pitanje takve nabavke”, kaže Bavrka.

RS će za Elektroprivredu naftu čuvati u Rafineriji Brod u ruskom vlasništvu

Naftnim rezerevama u entitetu RS upravljalo je Javno preduzeće Robne rezerve RS.

To preduzeće se nalazi u stečaju od 2017. godine, nakon čega je došlo do privatizacije naftnih terminala u tom entitetu.

U Ministarstvu energetike i rudarstva RS nisu odgovorili na upit RSE, kako će RS postupiti u slučaju nestašice naftnih derivata ili enormnog skoka cijena.

Nisu odgovorili ni na upit o tome šta je razlog protivljenja formiranju naftnih rezervi na nivou BiH.

Entitetskim zakonom o interventnim nabavkama, umjesto robnih rezervi, predviđa se mogućnost interventnih nabavki i naftnih derivata.

Tako je Vlada RS 10. marta dala saglasnost preduzeću “Elektroprivreda RS” (ERS) da nabavi nafte u količini nešto većoj od 10 miliona litara.

Danijela Pejić, savjetnica premijera Republike Srpske navela je na konferenciji za novinare, poslije sjednice vlade 10. marta, da će gorivo nakon nabavke biti skladišteno u Rafineriji nafte u Brodu.

Brodska rafinerija, jedina fabrika za preradu nafte u Bosni i Hercegovini, nalazi se u vlasništvu ruske kompanije Njeftgazinkor, ćerki kompaniji ruskog državnog giganta Zarubežnjefta.

U Odluci o izboru najboljeg ponuđača, objavljenoj na stranici ERS 10. marta, navodi se da je za dobavljača odabran “Hifa petrol”sa sjedištem u Sarajevu.

Dizel gorivo će koštati više od 31 milion maraka (15 i po miliona evra) bez poreza na dodatnu vrijednost (PDV).

Prije dvije godine, ista količina goriva mogla se nabaviti za duplo manju cijenu.

U Odluci se navodi i da će za skladištenje, čuvanje, utovar, prevoz i istovar biti plaćeno još do 1,3 miliona maraka (650 hiljada evra), bez PDV-a.

“Javna nabavka je provedena metodom pregovaračkog postupka bez objave obavještenja u skladu sa odredbama člana 21. stav 1. tačka d) Zakona o javnim nabavkama, zbog krajnje hitnosti, prouzrokovane događajima nepredvidivim za ugovorni organ”, navodi se u obrazloženju Odluke ERS-a.

Vlada RS je ranije, 3. marta takođe donijela odluku o izdvajanju 15 miliona maraka (7 i po miliona evra) za nabavku određenih količina osnovnih životnih namirnica.

Ministarka trgovine i turizma RS Suzana Gašić, tada je najavila i nabavku nafte i naftnih derivata, ali nije precizirala o kojim količinama se radi. Gašić je navela da će namirnice i naftni derivati biti smješteni kod dobavljača, s obzirom da RS nema robne rezerve.

Postojeće rezerve nisu pomogle tržištu u BiH

Teško je dati bilo kakvu procjenu stanja rezervi kada se podaci kriju ili proglašavaju tajnim, kaže za RSE ekonomista Igor Gavran.

“Dok u okruženju vidimo predsjednika susjedne države koji nabraja veličinu zaliha do nivoa konzerve sardine ili zrna graška – koliko god to naoko bilo apsurdno, puno je transparentnije od bh. pristupa skrivanja informacija. Mislim da je gotovo sigurno da su zalihe minimalne i nedovoljne, ali nažalost nemoguće je dati kalkulaciju za koliko vremena su dovoljne dok ne znamo tačne podatke“, kaže Gavran.

U RS je, po Gavranovom mišljenju, stanje gore što se tiče naftnih zaliha, jer, navodi, uopšte ne postoje robne rezerve.

“U FBiH je stanje bolje, time što postoje, ali je vrlo malo podataka o njihovom obimu”, navodi on.

Mišljenja je i da postojeće rezerve nisu iskorištene za intervencije na tržištu, jer ni na koji način nisu pomogle zaustavljanju rasta cijena ili bilo kojoj drugoj namjeni.

Milenko Bošković iz Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH ističe da je spas za BiH u tome što nafte ima ima u terminalima koji su u privatnom vlasništvu.

“U FBiH ima tih desetak privatnih terminala i 700 pumpi. Ako možemo to smatrati rezervama, onda privatni trgovci u ovom trenutku, ajmo reći kolokvijalno, mogu izvući državu, odnosno entitet”, ističe Bošković, navodeći i da u drugom entitetu, RS, takođe ima oko 500 benzinskih pumpi.

U Udruženju prometnika naftnih derivata u FBiH, ipak navode da u ovom momentu ne bi trebalo doći do nestašice nafte, jer su kompanije osigurale alternativne pravce snadbijevanja koji u BiH stižu preko susjednih zemalja.

Naftni derivati u BiH se, ističe Bošković, trenutno uvoze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Mađarske.

Ipak, vlasti bi morale osigurati adekvatnije rezerve.

“Iz svakog litra kojeg mi i svi građani kupimo u Federaciji BiH, jedan fening ide za obnovu robnih rezerevi i za obnovu terminala”, kaže Milenko Bošković.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, u BiH je tokom 2021. godine uvezeno 741.800.524 kg mineralnih goriva, mineralnih ulja i njihovih proizvoda.

Ukupna vrijednost uvezenih naftnih derivata iznosila je više od milijardu i 250 miliona maraka (blizu 650 miliona evra).

Najveća količina nafte i naftnih derivata u prošloj godini u BiH je uvezena iz Rusije, 412.837.083 kg.

Ukupna vrijednost uvezenih ruskih naftnih derivata u 2021. godine iznosila je više od 228 miliona maraka (više od 114 miliona evra).Podaci su to Uprave za indirektno oporezivanje BiH.