Brojni svjetski mediji su izjave ruskog ambasadora Igora Kalabuhova po pitanju potencijalnog članstva Bosne i Hercegovine u NATO savezu shvatili kao direktnu prijetnju zemlji ako napravi takav korak.

“Ako ona (BiH) odluči da bude članica bilo čega to je unutrašnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali šta očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati”, izjavio je Kalabuhov je u intervjuu za Federalnu televiziju.

On je naveo da Rusija nema nikakav konkretan plan ako dođe do članstva BiH u savezu.

“Mi ćemo reagovati analizirajući stratešku i geopolitičku situacija, i ja ne mislim čak da u nekoj fantaziji, u nekoj realnosti da BiH postane članica NATO-a. Vidimo da nema tu koncenzusa i neće biti tako lako BiH to odlučiti u ovim okolnostima”, rekao je ruski ambassador.

Britanski list Independent izvlači iz ovih riječi poruku da je Kalabuhov zaprijetio da bi Bosna i Hercegovina “mogla biti izložena istoj brutalnoj agresiji kao Ukrajina ako se pridruži NATO vojnom savezu”.

Međutim, kako ovaj list navodi, “uprkos oštrim ruskim upozorenjima, trupe Vladimira Putina bi morale da pređu niz teritorija NATO saveza da bi stigle do Bosne i Hercegovine.”

“Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska stoje joj na putu, između ostalog, sugerirajući da bi komentari ambasadora mogli biti samo da bi se postigao neki efekat”, navodi se.

Američki Fox News je izvukao sličnu poruku iz riječi ruskog ambasadora, također navodeći da je ruski ambasador je u četvrtak rekao da bi se Bosna i Hercegovina mogla suočiti sa vojnom agresijom kakva je pokrenuta na Ukrajini ako se zemlja pridruži NATO savezu.

“Moskva se žestoko protivi proširenju NATO-a, posebno sa državama s kojima dijeli granice”, izvještava Fox News, te navodi da je, dan nakon što je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zakharova izdala upozorenje Finskoj i Švedskoj.

“Finska i Švedska ne bi trebale svoju sigurnost zasnivati na šteti sigurnosti drugih zemalja, a njihovo pristupanje NATO-u može imati štetne posljedice i suočiti se s nekim vojnim i političkim posljedicama”, rekla je ona navodno.

Ambasador Finske u Sjedinjenim Državama, Mikko Hautala, prokomentarisao je ove izjave za Fox News navodeći da se Rusija uvijek protivila članstvu njegove države u NATO savezu.

“Mislim da smo zaista dobro pripremljeni. Imamo jednu od najboljih armija u Evropi. Imamo zaista jaku odbranu. Imamo zaista dobre međunarodne partnere”, rekao je on.

“Nismo u poziciji da bismo se uplašili zbog jedne izjave. Nema ništa novo. To je stari ruski stav”, dodao je Hautala.

U međuvremenu su i mnogi analitičari i zvaničnici drugih zemalja reagovali na izjave ruskog ambasadora.

“Rusija se usuđuje da prijeti našim bosanskim prijateljima. Trebalo bi da im bude veoma jasni da to neće biti dozvoljeno”, napisala je zastupnica u britanskom parlamentu, Alicia Kearns, na Twitteru.

Britanski analitičar Marko Attila Hoare je povukao paralelu između dešavanja u BiH tokom rata i trenutnog stanja u Ukrajini.

“Genocid u Bosni 1992-1995 nije bio samo pokušaj uništenja Bošnjaka ili nesrba kao grupe u srpsko-okupiranoj Bosni, već je imao za cilj uništenje bosanske državnosti kao prepreke Velikoj Srbiji. Cilj Rusije danas je slično uništavanje ukrajinske državnosti”, napisao je on.

Ovakve medijske izvještaje je prokomentarisao politički analitičar Jasmin Mujanović.

“Na neki način mi je laknulo što međunarodna štampa shvata eksplicitne prijetnje Kremlja Bosni u pogledu njenih NATO aspiracija. Ali, kao što je to slučaj u Ukrajini, najveći saveznici Moskve u Bosni i Hercegovini su zvaničnici koji podržavaju politiku udovoljavanja u Briselu, Berlinu, Parizu i Washingtonu”, upozorava on.

On je podcrtao da je “priroda prijetnje jasna kao dan već godinama”, alio da je to namjerno umanjivano i ignorisano od ljudi koji i dalje vode politiku u tim prestonicama.

Mujanović je naveo da je govor ukrajinskog predsjednika, Volodimira Zelenskog, u njemačkom Bundestagu odražavao “ono s čime smo se decenijama bavili u Bosni i regionu.”

“I što je najgore, malo je vjerovatno da će Berlin i ostali biti dirnuti njegovim riječima,” ocijenio je on, navodeći da jer to pitanje političke volje a ne pitanje nedostatke informacija.

“Danas je demokratski svijet podijeljen na dva tabora: one koji Putina, Xija i njihove domaće saradnike smatraju egzistencijalnom prijetnjom i one koji ih vide kao potencijalne poslovne partnere. I, iskreno, ovi prvi su u većini u centrima moći”, zaključio je Mujanović.