“Kad sam ja došla na čelo Vlade vrlo brzo nakon toga bio je veliki skup u Luganjsku gdje su bili čelnici EU. Ja sam bila pozvana kao premijerka Republike Hrvatske. To je bila jedna obljetnica vezana za početak Drugog svjetskog rata i tamo je naravno bio i predsjednik Putin”, istakla je bivša predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor u Rezimeu.

“On je govorio o zlu koje je nacizam učinio Evropi i mnogim narodimai tog dana smo se mi u hodu dogovorili o susretu. Pokazalo se na tom susretu da je vrlo otvoren za razgovor, da je vrlo jednostavan za dogovor pa i suradnju. Ti susreti su u mom sjećanju susreti sa potpuno jednim drugim čovjekom od onoga kako danas vidimo Vladimira Putina. Ono što sam vidjela u njegovim obraćanjima i prije agresije na Ukrajinu je bio Putin kakvog nisam upoznala. Prenerazila sam se načinom na koji komunicira, na koji prijeti i u konačnici na koji je i prevario svijet kad je rekao da neće napasti Ukrajinu. Mislim da je to jako dobar primjer koji nas treba itekako učiti da dugovječnost na vlasti, dugovječnost političara koji imaju ogromnu moć pokazuje da ta dugovječnost i velika moć i vlast u rukama dovodi do promjena, anomalija, diktature i zato su uvijek u demokratskom svijetu važni izbori na kojima se doista demokratski, slobodno bira.”

O prijetnjama Kalabuhova kaže da je to nečuveno u diplomatskom svijetu.

“To je neka vrsta presedana apsolutno. Činjenica je da je to ambasador države koja vodi agresivni rat i koja prijeti praktički mnogima, pa onda prijeti posredno i mogućim izazivanjem trećeg svjetskog rata. Za mene je to potpuno neprihvatljivo i zapravo sam očekivala i puno jače reakcije od hrvatskih vlasti.”

Patnje koje gledamo u Ukrajini su nepodnošljive

Kada je riječ o padu aviobombe u Zagreb Kosor navodi da se u Hrvatskoj o tome i dalje vode velike rasprave.

“Ono što znamo sigurno je da je pao taj dron, a zapravo se radi o ogromnoj letjelici koja je velika poput aviona. To je ozbiljna činjenica, ozbiljan propust budući da je ta letjelica letjela iznad dvije države članice NATO-a prije nego što se srušila u Hrvatskoj. Mogla je izazvati goleme žrtve. To je ono što je izvjesno. A ono što je neizvjesno, pogotovo se to zakuhalo sinoć i do sada kad smo dobili neslužbene informacije institucije koja je to vještačila da nisu pronađeni tragovi eksploziva. Međutim, hrvatski predsjednik Vlade i dalje tvrdi da se radi o aviobombi. Dakle ta priča će se nastaviti. Ono što mene tu žalosti, da se zapravo u cijelu tu priču koja je vrlo ozbiljna i govori o jednom opasnom incidentu, uplelo politikanstvo i time se zapravo sada sa mnogih strana i manipulira. Za mene ostaje glavno pitanje zašto je i kako je bilo moguće da prođe mimo svih radara i da se sruši u Hrvatskoj.”

Smatra da jedan dio zvaničnika EU nije poduzimao dovoljno koraka koje bi Putin shvatio kao ozbiljne korake.

“Mislim da je trebalo ozbiljno,na najvišim razinama pokušavati doći do odgovora na pitanja šta ako ipak napadne EU. Međutim, EU čija je Hrvatska članica, sada reagira. Uvode se sankcije, uvodi ih praktički cijeli svijet, ali to za sada ne daje dovoljno očekivanih rezultata, odnosno ne dovodi do željenog rezultata a to je zaustavljanje agresije. Cijelom svijetu, a osobito EU i NATO savezu, mora sad biti u interesu da učine sve da se te ratne operacije zaustave i da prestane stradanje civilnog stanovništva jer te patnje koje gledamo su nepodnošljive. Za tu agresiju svakako na neki način nosi teret i ukrajinski predsjednik i mislim da je dobro da on počinje pozivati na pregovore.”

EU često zaokupljena sama sobom

Na pitanje zašto je EU dozvolila da Ruska Federacija ima toliki utjecaj na zemlje Zapadnog Balkana, Kosor odgovara: “Ne znam bi li se moglo reći da je EU to dopustila jer otkako sam ja bila živo involvirana u pregovore da Hrvatska uđe u EU, otkako sam ja počela odlaziti na te bezbrojne sastanke sam uvidjela kako je EU, pogotovo u kriznim vremenima, a tada je bila ekonomska kriza, zaokupljena zaista često sama sobom. I naravno da se i sada to događa. Tu ne može doći do konsenzusa oko totalne blokade zbog uvoza energenata. EU nije osobito zainteresirana za proširenje na Zapadni Balkan.”

Navodi da je ona apsolutno za sankcije.

“Tu uopće nema dvojbe. Netko tko je na crnoj listi SAD-a koji je nama glavni saveznik,netko tko ne priznaje Sarajevo kao glavni grad države u kojoj predsjeda, netko tko slavi zločince, ne priznaje genocid u Srebrenicii netko tko pokazuje srednji prst novinarima za mene zapravo apsolutno ne znači ništa. Političar koji, što se mene tiče, ne treba i ne može uživati nikakvo ni zrnce poštovanja. Stajalište mnogih drugih je potpuno drugačije, pa evo i u Hrvatskoj, a da ne kažem velikog prijatelja gospodina Dodika Dragana Čovića, ali o tome sam govorila već milijardu puta i naravno spominjala i ono ushićeno čuvajte Republiku Srpsku, divljenje Dodiku. Za mene je to jednostavno neobjašnjivo i ja ne mogu shvatiti kako netko misli da takvi ljudi mogu čuvati opstojnost Hrvata u BiH i raditi za njihovo dobro.”

Smatra da dogovora o izmjenama Izbornog zakona nema zato što političari ne žele dogovor.

“Zato što je trenutačno takva ekipa koja pregovara, ali koja pregovara godinama i godinama unatrag, a zapravo Boga mole da se ni o čemu ne dogovore jer je njima dobro, a dok je njima dobro žele ostati na svojim pozicijama. Sigurna sam da bi se na temeljima kakva BiH ima moglo neuporedivo bolje raditi i graditi.”

HDZ BiH nije jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH

O politici HNS-a i HDZ-a BiH kaže da HDZ BiH sasvim sigurno nije jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH.

“Ja imam neke jako lijepe kontakte sa Hrvatima koji žive u središnjoj Bosni i oko toga smo se složili. Kad se želi riješiti problem, onda se taj problem rješava tako da se za stolom prije svega postavi jedno temeljno načelo – ako se dogovaramo nitko ne može ostvariti 100 ili 120% od onoga što traži. Da se Hrvati osjećaju potcijenjenim, da se boje da će zapravo biti u potpunosti u zapećak, to je istina. To je činjenica i to treba na sve načine spriječiti. Mislim da bi tu malo više dobre volje trebali pokazati i gospodin Komšić, ali i gospodin Izetbegović.”

Kosor ističe da se političari zaklinju u evropske vrijednosti, ali da ne žele misliti u skladu sa evropskim vrijednostima.

Smatra da Aleksandar Vučić, kao i uvijek, igra svoju igru.

“Sprema izbore, želi ih dobiti. Igra svoju igru. Čovjek koji ne priznaje presude Međunarodnog kaznenog suda po mom mišljenju ne može biti vođa države koja ima tu evropsku perspektivu. EU je nevoljko uputila neke poruke i zapravo se mlohavo ponaša. Davno je Vučiću trebalo reći  – ili EU ili ništa. Moje mišljenje je da bi EU trebala biti zainteresirana za ove prostore jer bilo kakvi tektonski poremećaji ovdje bi se itekako iste sekunde prelili na EU.”

Raport.ba