Zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH Sanela Klarić reagirala je na stav premijera Vlade FBiH Fadila Novalića nakon što je “otpisao” Federaciju kao proizvođača pšenice kazavši da se ona koristi kao stočna hrana, jer nije kvalitetna zbog manjka glutena.

On je ranije istakao da izvoz iz Srbije neće biti prekinut kad je BiH u pitanju, jer smo im kupci već 50 godina.

Uništena industrija

– Fadil Novalić se ovom izjavom pokazao kao propagandist uvoznog lobija iz Srbije pod parolom: Svoje nećemo, srbijansko ne damo. Laž je da bosanska pšenica ne valja. Mnogo je autohtonih sorti od kojih je najpoznatija i najstarija Bosanka, koja se sadi u mnogim zemljama svijeta i dolazi do nas kao uvozna zahvaljujući politici koju predstavlja i Fadil Novalić. Po istom kriteriju uništena je i naša industrija, jer uvozno je, po toj politici, bolje. Uništena je i naša kultura, pa smo uvezli sve, od turbo folka do rijalitija. Zato smo sad samo po imenu i državljanstvu Bosanci i Hercegovci a već dugo i jedemo i gledamo i slušamo i nosimo i vozimo tuđe. Najčešće slabog kvaliteta.

Već odavno i proizvodnja pšenice srozana je na minimum. Naše autohtone pšenice, pretežno su ozime i samim tim daju više prinosa. To što imaju manjka glutena čini ih još kvalitetnijim jer je svima, osim Novaliću, poznata štetnost glutena. Svaka kriza, pa tako i ova, ujedno je i šansa za oporavak. Tu plemenitu i bogatu poljoprivrednu kulturu kakva je sadnja pšenice možemo vratiti u BiH, uzgajati svoje sorte i osnažiti svoje poljoprivrednike. Pogotovo je Novalić, kao premijer, trebao iskoristiti trend bezglutenske ishrane koji vlada u cijelom svijetu. Kad je Naša stranka u pitanju, mi smo radili na tom tragu i prije krize.

Desetine inicijativa

Od 2019. godine poslala sam na desetine inicijativa, zastupničkih pitanja i amandmana na budžet u kojima sam tražila povećanje ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, insistirala da se u hitnom postupku usvoji Program ruralnog razvoja FBiH, zatim na zaštiti autohtonih domaćih sjemena, organskoj poljoprivredi, uvođenju boljih mjera kontrole u dodjeli novčane podrške itd. Od početka Covid-pandemije insistirala sam na strateškom uvezivanju domaće primarne poljoprivredne proizvodnje i domaće prehrambene industrije. U posljednje vrijeme, od početka krize izazvane agresijom Rusije na Ukrajinu ulagala sam inicijative i amandmane o maksimalnom povećanju budžeta za poljoprivredu, što je samo tri posto od ukupnog budžeta koliko smo zakonski obavezni. Tražila sam olakšice za plavi dizel, formiranje kriznog štaba i da ne nabrajam dalje.

Kroz sve te godine ne samo da nijedna od tih inicijativa nije usvojena, nego se Vlada nije očitovala ni o jednoj. Bahato su nastavljali put po oranicama koje su sami uzorali a u koje iz godine u godinu ne siju ništa drugo nego sjeme beznađa. Iz njega niče očaj naših građana i poljoprivrednika, ali i opravdani gnjev. Nadam se da će ova kriza biti kap koja zaista preliva čašu te da će oktobar donijeti neophodne promjene kako bismo spasili što se spasiti može, navela je ona.