U svijetu je do sada od koronavirusa oboljelo 453.526.641, dok je od posljedica COVID-19 preminulo više od šest miliona ljudi, podaci su Univerziteta Johns Hopkins.

Iako je virus još tu, evidentan je pad dnevno zabilježenih infekcija, ali i broja preminulih, pa mnoge zemlje širom svijeta odlučuju se za ublažavanje mjera. No i dalje zdravstveni stručnjaci pozivaju na oprez.

Steći prokuženost stanovništva

Primjera radi, u Njemačkoj je jučer prvi put od izbijanja pandemije u jednom danu prijavljeno više od 250.000 novih infekcija, što je 52.079 slučajeva više nego prije sedam dana, podaci su Instituta Robert Koch, piše tagesschau.de.

I pored toga, većina mjera će do 20. marta u ovoj državi biti ukinuta, pa mnogi takve poteze Vlade kritiziraju.

Bioinformatičar Lars Kaderali vidi Njemačku u novom koronavalu.

– To je uglavnom zbog činjenice da je omikronski podtip BA.2 čak zarazniji od izvorne varijante – rekao je Kaderali za novinsku agenciju dpa.

Dodao je da smatra vjerovatnom pretpostavku ministra zdravstva Njemačke Karla Lauterbacha da bi u predstojećim ljetnim mjesecima mogao stići novi val oboljelih.

I u Bosni i Hercegovini ublažene su mjere. Iako je epidemiološka situacija iz dana u dan sve povoljnija, krajem prošlog mjeseca u Federaciji BiH nošenje maski ukinuto je u svim zatvorenim prostorima, osim u gradskom prijevozu, zdravstvenim i socijalnim ustanovama te kazneno-popravnim domovima, gdje je preporučeno i dalje imati masku. Povećan je i broj okupljanja, a ugostiteljki objekti vratili su se načinu rada od prije pandemije uz distancu od dva metra između stolova.

No preporuku o nošenju maske, barem kada je riječ o vozilima gradskog saobraćaja, i ranije su samo rijetki poštovali, a sada pogotovo.

Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, također upozorava da bi se i BiH tokom ljeta mogla suočiti sa još jednim valom koronavirusa.

– Virus se polako povlači, ali je činjenica da i dalje dnevno imamo određen broj novozaraženih osoba. Ono što je preporuka kod virusnih infekcija, jeste da se na prirodni ili vještački način stekne prokuženost stanovništva, koja je prvobitno procjenjivana na 70 posto, sada mislim da bi od 80 do 90 posto bilo idealno. To nam treba biti cilj kako bismo se izborili sa pandemijom. Vjerujem da ćemo do jeseni imati još jedan val, pa je savjet svima onima koji i dalje razmišljaju, da odu na vakcinaciju. Poziv važi i za one koji su prebolovali zarazu, a od toga je prošlo šest mjeseci. Oni koji su primili dvije doze, već nakon tri mjeseca mogu dobiti i buster dozu. Poenta je jesen dočekati sa što većom prokuženošću stanovništva i višim nivoom antitijela u organizmu – objasnila je Kurtagić-Pepić.

Mali broj vakcinisanih u BiH

Iako je u našu zemlju do sada ušlo nešto više od četiri miliona vakcina, BiH ne može se pohvaliti visokim postotkom potpuno imuniziranih, koji u ovom trenutku, prema podacima dostupnim na stranici Our World in Data, iznosi nešto više od 29 posto.

– Brojke vakcinisanih na nivou države nisu zadovoljavajuće. Ono što je dobro jeste da smo u Kantonu Sarajevo postigli više, pa se broj imuniziranih sada kreće oko 70 posto – dodaje Kurtagić-Pepić.

Upitali smo i kakav će biti dalji tok pandemije te hoćemo li se protiv COVID-19 trebati vakcinisati svake jeseni kao i protiv sezonske gripe.

– Španska gripa, koja je svijetom harala početkom prošlog stoljeća, trajala je oko tri i po godine, bez obzira na to što se slabije širila zaraza jer su ljudi u to vrijeme manje putovali nego danas. Danas se ljudi više kreću, putuju, a i virus je vrlo kontagiozan. Zbog toga mislim da će i pandemija koronavirusa potrajati barem još do krajam 2022. To su neke procjene i svjetskih stručnjaka. Što se tiče vakcinacije, situacija je takva da kod imuniziranih i preboljelih titar antitijela vremenom pada, no ipak ostaje određena stopa prokuženosti tog virusa. Upravo to će diktirati dalji tok. Mislim da će SARS-CoV-2 prerasti u endemsku formu jer je malo vjerovatno da se može potpuno iskorijeniti, te da će postati kao i virusi sezonske gripe H1N1. Za sezonsku gripu napravljena je četverovalentna vakcina, mislimo da će i SARS-CoV-2 biti uvršten, odnosno sastavni dio te vakcine. To znači da ćemo se s vremena na vrijeme ipak trebati vakcinisati – navela je Kurtagić-Pepić.