U Bosni i Hercegovini trenutno je aktivno osam gradilišta na kojim se gradi ukupno nešto više od 50-ak kilometara autoceste, vijadukta, mostova i tunela, a tenderska procedura u toku je za još četiri projekta.

Još uvijek se najveća gradilišta nakon izgradnje Zeničke obilaznice nalaze na području Zeničko-dobojskog kantona, gdje se punom parom radi na nekoliko dionica. Prema informacijama Autocesta FBiH, trenutno aktivna gradilišta u ZDK su Poprikuše – Nemila dužine 5,5 kilometara, Vranduk – Ponirak dužine 5,3 kilometra te Ponirak – Vraca (tunel Zenica) dužine 3,2 kilometra.

Kod Sarajeva je u toku gradnja dionice Tarčin – Ivan – ulaz u tunel Ivan dužine 4,9 kilometara, Tarčin – Ivan – tunel Ivan dužine 2 kilometra, Sarajevska obilaznica dužine 1,5 kilometara te u Hercegovini Počitelj – Zvirovići LOT 1 trasa i LOT 2 most Počitelj ukupne dužine 11,1 kilometar.

Također, jedan od najzahtjevnijih projekata i onih o kojim se najviše pisalo s obzirom na to da je novac potrošen, a posao nije doveden ni do pola, jeste tunel Hranjen, dio dionice BC Prača – Goražde, LOT 1 probijanje i primarna podgrada tunela Hranjen, ukupne dužine dionice 19,5 km.

Projekt poddionice Poslovna zona Vitez – Nević Polje (dionice Lašva – Nević Polje 24,5 km) dužine 5,5 kilometara dobio je urbanističku saglasnost i načelnu saglasnost za građenje.

U toku je tenderska procedura za izbor izvođača radova po ubrzanom postupku, a radovi će se ugovarati po Crvenom FIDIC-u. Očekuje se da će eksproprijacija, koja je do sada izvršena u 92-postotnom obimu, biti okončana do potpisivanja ugovora za građenje.

Autoceste FBiH su prije nekoliko dana objavile i javni poziv za izradu idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska dužine oko 47 kilometara, a početak dionice bi trebao biti u zoni Graničnog prijelaza Maljevac. S obzirom na to da se radi o brzoj cesti planirano je da ima po dvije trake u oba smjera bez zaustavnih traka s dozvoljenom brzinom kretanja od 80 do 100 kilometara na sat.

Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 3,5 miliona KM, dok je rok za pružanje usluga osam mjeseci. Prilikom posjete Bihaću direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je kazao da bi izgradnja prve dionice od 10 kilometara trebala početi 2022. godine te da će trajati najviše dvije godine, a ukupan koridor će biti završen za od 4 do 6 godina. Procijenjena vrijednost projekta je oko 500 miliona eura.

Također, uz Koridor 5C Bosna i Hercegovina će uskoro dobiti i novu autocestu Jadransko-jonskog koridora na dionici Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, a ukupna dužina dionice kroz BiH iznosit će 102 kilometra.

“Jadransko-jonski koridor jedan je od prioritetnih infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, a također ima i veliku regionalnu važnost. Ovaj koridor, ukupne dužine oko 1.100 km, prolazi kroz sedam zemalja i kreće od Trsta u Italiji, prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i završava u Grčkoj. Kroz Bosnu i Hercegovinu bi trebalo prolaziti oko 102 km buduće Jadransko-jonske autoceste počevši od čvorišta s Koridorom 5C u Počitelju, pa preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje pa sve do spojne tačke s Crnom Gorom”, saopćeno je iz Autocesta FBiH.

Na području Republike Srpske krajem prošle godine ozvaničena je gradnja druge faze Koridora 5C kroz ovaj enitet. Dobojska obilaznica je najzahtjevniji dio Koridora 5C kroz Republiku Srpsku, jer uključuje i dva tunela, od kojih je jedan dijelom na teritoriji FBiH, čime će se unaprijediti saradnja preduzeća u dva eniteta.

Republika Srpska nastavlja sa realizacijom plana izgradnje mreže autoputeva, a u prilog tome govori činjenica da su počeli i radovi na autoputu Banja Luka –Prijedor, a JP “Autoputevi Republike Srpske“ u raspisalo je i javne pozive za izbor izvođača radova na dionicama Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Rača.

U toku su pregovori i sa Evropskom investicionom bankom o kreditiranju dionice Koridora 5C prema sjeveru, čija je vrijednost oko 220 miliona eura.

Nakon višegodišnje gradnje i uloženih miliona poznat je i novi vremenski okvir završetak najvećeg poslijeratnog projekta u Bosni i Hercegovini – Koridora 5C. Ranije je u razgovoru za Fenu pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija Jadranko Puljić kazao da je osigurano finansiranje gradnje kompletne trase, a u najoptimističnijem scenariju Koridor 5C bi trebao biti izgrađen 2028. godine.