Skoro dvije decenije ovo je neizbježna tema raznih saziva vijeća, skupština i politika. Dijelila ih je i ljubav prema Drini i činjenica da njen hidropotencijal nije adekvatno iskorišten. Drina između turizma i zaštite životne sredine i benefita koji u konačnici znače punjenje budžeta. Podijeljeni su i zbog činjenice da se bitke za Drinu vode i uzvodno u RS-u. Strah da neće dobit ono što zaslužuju, a izgubiti ono što je dragocjeno.

U ovom trenutku burne su reakcije građana i uglavnom negativne, bar onih koji se ne libe izreći vlastiti stav. Lavinu reakcija na društvenim mrežama izazvala je posjeta direktora Elektroprivrede BiH Admira Andelije BPK Goražde kada je izrazio nadu da će hidroelektrana iz faze istražnih radnji, preći u fazu realizacije.

Iako su i Grad Goražde i općina Foča u FBIH svojim odlukama omogućili Elektroprivredi BiH izvođenje istražnih radnji, saznajemo da će se u narednom periodu Kolegij gradskog vijeća Goražde ponovo baviti temom stavljanja van snage odluke o davanju saglasnosti na istražnje radnje.

“Na protokol je stigla jedna takva inicijativa i to je vjerovatno refleksija na posjetu direktora Elektroprivrede. Na više sjednica kolegija imali smo prijedlog o stavljanju van snage odluke o dozvoli istražnih radnji, jednom se i glasalo na sjednici vijeća, ali nije bilo većine za takvu odluku”, kazao nam je Bajro Obuća, predsjedavajući Gradskog vijeća Goražde.

Mišljenja je da konačnu riječ o gradnji HE trebaju dati građani na referendumu.

“Niti jedna politika, pojedinac ili stranka ne mogu biti iznad odluke građana. Bio sam vijećnik 2006. godine kada je donesena Deklaracija o protivljenju izgradnji HE Ustikolina, poslije toga 2008. godine Odluka o protivljenju izgradnji HE Ustikolina i ta odluka sadrži stav da će konačnu odluku donijeti građani na referendumu. On nije proveden jer tada nisu stvorene ni pretpostavke od investitora da li će se uopšte ići u tom pravcu. Suština su ti istražni radovi, po meni treba objema stranama omogućiti da iznesu i pozitivne i negativne strane, a nakon toga ići sa referendumom. 2019. godine sam bio u sazivu vijeća kada smo donijeli odluku kojom su omogućeni istražni radovi, ali se i u toj odluci kaže da će konačnu riječ donijeti građani na referendumu”, podsjeća Obuća.

Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović također je stava da konačan sud o gradnji HE trebaju dati građani Goražda.

“Građani Goražda će donijeti konačan sud o gradnji HE na referendumu iza kojeg ću ja stati i dati puni doprinos. Pozivam sve relevantne faktore da narodu predstave sve negativne i pozitivne strane gradnje HE”, poručio je Imamović.

S druge strane Klub vijećnika SDP-a i u ovom sazivu vijeća izričit je u traženju ukidanja Odluke o istražnim radnjama.

“Geološke radnje su priprema za definitivnu gradnju. To bi značilo i definitivno iseljavanje ovo malo naroda što je ostalo na ovom području. Neka se zapitaju iz Sarajeva oni koji žele da se igraju našim životima da smo prvi po broju bolesnih od malignih i drugih oboljenja. Osim toga dio gdje su planirane istražne radnje je zaštićeno područje, to je definisano važećim odlukama”, kaže Alen Selimović, vijećnik SDP-a.

BIH je jedan od najvećih izvoznika električne energije u Europi, već sada izvozi svaki treći proizvedeni kilovat, također, preko 40 procenata energije se proizvodi u hidroelektranama tako da našoj državi ova struja nije potrebna, smatra Dženis Ćulov, aktivista NGG “Spasimo Drinu”.

“Moramo zaštititi rijeku Drinu koja je simbol Grada Goražda, tako da ovaj narod više neće mirno gledati kako mu sahranjuju rijeku. Izaći na ulice i glasno iskazati svoje protivljenje izgradnji HE na rijeci Drini. Gradsko vijeće Goražde je donijelo odluku o davanju saglasnosti Elektroprivredi BIH za istražne radnje. Nekoliko puta su pokušali da stave tu odluku van snage, ali nije bilo političke volje. Nadam se da će to uraditi što prije i time zatvoriti vrata Hidroelektrani na rijeci Drini jednom zauvijek. Naravno, ako se to ne desi referendum građana je ono konačno što će presuditi. Nije tajna da bi općina Foča u F BiH koja je trenutno finansijski neodrživa bez grantova s viših nivoa vlasti izgradnjom hidroelektrane finansijski profitirala. Od naknade za potopljeno zemljište budžet bi postao likvidan. Po mom mišljenju ni to nije razlog da sahranimo našu ljepoticu rijeku Drinu”, izričit je Ćulov.

Udruženje “Eko Habitat” iz Goražda od osnivanja je gorljivi protivnik izgradnje centrala koje imaju ogroman uticaj okolinu.

“Nonsens je da smo u priči oko centrala unatoč činjenici da patimo životom već izgrađene centrale. Ako su nam sada djeca po četiri mjeseca godišnje na inhalatoru, šta da očekujemo poslije još jedne nego totalno izumiranje. Ja naime ne bih, ali ako mi to napravite, s djecom koju imam, jedina je opcija da odem da mi djeca prežive. Jer da, zbog vlage, bronhitisa, laringitisa, astmi svjedoci smo da te akumulacije utiču najviše na ljude. BiH nema energetskih problema. Mi izvozimo električnu energiju decenijama, a menadžmentu EP savjetujem bolju naplatu potraživanja, nikako nove investicije uuništavanje okoliša. Od 70-tih godina prošloga vijeka velike brane se ruše diljem razvijenog svijeta. Samo je još ovdje na ovako perfidan način moguće otimati ljudima pravo na život, na zrak, na vodu. Možda zvuči pretjerano, ali za vizuru majke koja je noći i noći dežurala pored bolničkih kreveta, ovo je zločin. Zločin je u Goraždu govoriti o centralama kao što je zločin pominjati rat ljudima koji su tu torturu osjetili. Mi svi osjećamo HE Višegrad i Mratinje. Pitajte svoje kosti i svoja pluća. Pitajte srce. Nije normalno uopšte, a kamoli prihvatljivo u pohvalnom smislu uopšte o tome govoriti. Sva dobit, svi uposleni, a svega toga za građane neće biti uopšte, ne vrijede zdravlja 8.840 astmatičara i plućnih bolesnika u našem gradu. Ima nas tako malo. Nije li vam samo ova brojka dovoljna za rekonstrukciju realnosti”, kaže Amela Džafović, aktivistkinja “Eko Habitata”.

Aktivnosti za gradnju HE Ustikolina Elektroprivreda BIH pokrenute su još 2008. godine. Njena snaga bi bila 60,48 megavati i godišnje bi proizvodila 237 gigavat-sati struje,saopćeno je ranije iz Elektroprivrede. Također prema raspoloživim podacima u pripremu tehničke dokumentacije uz pomoć domaćih preduzeća i stručnjaka, uloženo je oko 1,6 miliona KM.