Biti nesvrstan je nekada bilo prihvatljivo, posebno u doba Hladnog rata. Međutim, biti nesvrstan u trenutnim geopolitičkim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu je manjinsko opredjeljenje pojedinih država, uz koje je mogla biti i Bosna i Hercegovina da se pitao Milorad Dodik.

Od početka rata u Ukrajini član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je isticao i zalagao se za tezu da naša država treba zastupati neutralan stav. Međutim, svijet se podijelio vrlo precizno. Potvrda je došla jučer na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kada je 141 država glasala za osudu ruske agresije na Ukrajinu.

Među državama koje su glasale za je i BiH, jer je ambasador naše zemlje postupao po Povelji UN-a i po ranije utvrđenim državnim principima i opredjeljenjima. BiH je čak bila među državama koje su inicirale usvajanje takve rezolucije.

Za osudu ruske agresije na Ukrajinu glasala je i Srbija, čime se ta država jasno svrstala na stranu onih koji su osudili ruski napad i čime su poručili da nisu niti mogu biti neutralni.

I dok se na stranu većinskog svijeta svrstala i Srbija, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik našu zemlju je pokušao povući u suprotnom smjeru. Čak je pisao, i to preko ruske misije, Generalnoj skupštini UN-a da je BiH neutralna, iako je ambasador BiH Sven Alkalaj glasao za osudu ruske agresije.

Dodik je BiH želio pozicionirati među neutralne države, u društvu s Burundijem, Bolivijom, Pakistanom, Mongolijom, Irakom, Vijetnamom i još nekim zemljama, ukupno njih 35. Treba istaći da je jedina država koja pripada Evropi, odnosno evropskom političkom spektru, a koja je bila neutralna o ruskoj agresiji na Ukrajinu Armenija.

Lider SNSD-a na taj način pokazuje privrženost ruskoj politici, čime na kocku stavlja političku budućnost i entiteta čiju politiku kreira i građana.

Da je Dodik kojim slučajem uspio na dnevni red staviti tačku o opredjeljenju BiH o ratu u Ukrajini, jasno je da ne bi bilo konsenzusa. Ali bi BiH imala nejesan stav koji bi je automatski svrstao u neopredijeljene države, odnosno činilo bi osnovu za neutralan stav. Postavlja se pitanje šta bi to značilo za unutrašnje odnose u BiH, šta bi značilo za vanjsko pozicioniranje države koja teži članstvu u Evropsku uniju.

Na ovaj način BiH je zajedno sa Srbijom, ali i drugim zemljama Zapadnog Balkana pokazala jasno gdje pripada i čemu teži.

Klix