Reinhard Priebe, bivši njemački sudija i nezavisni pravni ekspert, kojeg je prije nekoliko godina zajedno s nizom pravnih eksperata angažirala EU radi sačinjavanja izvještaja o stanju vladavine prava u BiH u ekskluzivnom razgovoru za Fokus.ba govorio je o tome šta se u BiH promijenilo od objave ovog izvještaja krajem 2019. godine.

Razgovarao: Amil DUČIĆ

Igrom prilika u Sarajevo je ponovo došao na Dan nezavisnosti BiH, a Fokus.ba imao je prilku razgovarati s ovim njemačkim pravnim ekspertom, koji izuzetno rijetko daje intervjue.

– Trenutno radim na jednom projektu putem kojeg se traži rješenje za izbjegličko pitanje s kojim se suočava i BiH. Ova država je imala prije godinu jednu tešku situaciju kada je riječ o migrantskom pitanju. Trenutno to nije slučaj, ali se nikada ne zna kada će se opet pojaviti. Važno je da zemlja kao BiH, sa ograničenim sredstvima, može sama riješavati ovo pitanje na način koja je zadovoljavajući za sve – kazao je Priebe za Fokus.ba.

Nedavno je razgovarao sa šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johannom Sattlerom kada je konstatovano da je od objave izvještaja došlo do minimalnog napretka kada je riječ o reformama u pravosuđu i vladavini prava.

– Kao što znate grupa pravnih eksperata krajem 2019. sačinila je jedan relativno opširan izvještaj u kojem je ukazano na probleme u sistemu BiH kada je riječ o funkcioniranju pravosuđa i pravne države. U tom izvještaju smo na dosta stvari ukazali. Zasigurno nismo sve obuhvatili niti je to bilo moguće. Sačinili smo preporuke kako se situacija može popraviti, odnosno kakve pretpostavke treba napraviti da pravosuđe radi nezavisno i efikasno u jednoj državi sa kompliciranim sistemom. Dalje, dali smo preporuke kako suziti prostor korupciji. Dakle potrudili smo se da se na probleme ukaže što je moguće konkretno i da se u skladu s tim ukaže i na rješenja – kazao je Priebe.

Priebe: Krajem 2019. sačinili smo relativno opširan izvještaj

Od prijedloga koje su napravili, navodi on, bilo je sigurno nekih koji su se mogli u kratkom roku implementirati. Za druge je, kaže, bilo potrebno više vremena. Naprimjer ocjenjivanje sudija i njihovo unapređenje. To je, kaže on, nešto što se moglo u kratkom roku riješiti.

– Kada se sada osvrnem na to i kada sagledam šta je od objavljivanja izvještaja do danas urađeno, onda se vidi, a to sam čuo od svih mojih sagovornika, da je napredak veoma mali, da se najblaže izrazim. To je naravno razočaravajuće. Ja naravno nemam zadatak da to kontrolišem, da kontrolišem šta je sve urađeno, a šta ne. Ali, zaista, svaki moj sagovornik s kojim sam na ovu temu razgovarao rekao mi je da se nije puno desilo od naših preporuka. Ovo je ništa drugo nego jedna propala mogućnost da se ostvari narpredak – kazao je Priebe.

Upitali smo ga trebaju li sredstva EU ubuduće biti uslovljena reformama u borbi protiv korupcije. Priebe navodi da je to teško pitanje na koje nema jednostavnog odgovora.

– Osnovna misao je bila da BiH, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana dobijaju pozamašnu finansijsku pomoć od EU za različite oblasti. Posebno za oblast poboljšanja državnih institucija, borbe protiv korupcije i za poboljšanje funkcioniranja pravne države. EU očekuje naravno, s pravom, da u ovim oblastima za koje se izdvajaju velika sredstva, bude i napretka. Drugim riječima, kada se utvrdi da nakon dužeg vremena napredak izostaje, onda se postavlja pitanje da li te investicije EU imaju svoju svrhu – ističe Priebe.

Diskusije o funkcioniranju pravne države, napominje on, nisu samo prisutne između EU i zemalja zapadnog Balkana, one postoje i između EU i nekih njenih članica.

– Također u ovom smislu tek su nedavno uspostavljena pravila o tome da EU sredstva naprimjer iz svojih fondova može smanjiti pa čak i suspendirati kada se osnovni principi pravne države ne mogu osigurati. O tome uostalom postoji i jedna presuda Evropskog suda od prije nekoliko sedmica a koja govori da su ovakvi mehanizmi mogući – naglasio je Priebe.

Prokomentirao je i zašto se visoka korupcija ne procesuira u BiH, a o čemu je ukazano i u izvještaju eksperata iz 2019. godine.

– Borba protiv korupcije je svakako jedan ogromni problem za BiH. To je i problem u drugim zemljama, pa i u nekim članicama EU. To pokazuje da je borba protiv korupcije ili eliminisanje nazvat ćemo ih “loših navika”, je stvar koja se ne može samo riješiti zakonima i pravilima, to je zapravo pitanje kulturološkog djelovanja. Eksperti dakle vrše podjelu korupcije na visoke slučajeve i niže. Visoka se odnosi na funkcionere jedne države. Vjerujem da je ono što sve frustrira, a na šta smo ukazali i u našem izvještaju, to što se mnogo sluša o tome da se protiv korupcije mora boriti, ali da nema konkretnih rezultata. A jedan očit rezultat ozbiljne borbe protiv korupcije su naravno procesi i sudske presude. Koliko se može vidjeti u BiH nema presuda u oblasti visoke korupcije. A kada njih nema onda se borba protiv korupcije ne vodi ozbiljno – istaknuo je Priebe.

Priebe: Osnovno je pitanje: Šta očekuje jedan obični građanin BiH kada ide u sud?

Kaže da ne zna može li se, pa kada je riječ i o BiH, generalizirati tvrdnja o političkom utjecaju na pravosuđe.

– Kada smo radili naš izvještaj vidjeli smo da je slika dosta iznijansirana. Mislim da se može reći da se neki sud na lokalnom nivou manje suočava sa političkim utjecajem nego viši sudovi, posebno kada je riječ o njihovom popunjavanju sudijama. To je zapravo frustrirajuće. Ova zemlja ima takvo uređenje odnosno ima VSTV koje je tu da osigura nezavisnost pravosuđa, da brani nezavisnost sudija i tužilaca i da se bori protiv nelegitimnog političkog utjecaja na pravosuđe. Ono što smo vidjeli u prošlosti jeste da je ovo tijelo, takav je dojam, više bilo instrument politike nego garancija da pravosuđe ostane nezavisno. To smo i žestoko kritizirali. Koliko vidim nije baš došlo do velike promjene – kazao je Priebe.

Na našu konstataciju da su, u međuvremenu, ipak otišli Milan Tegeltija i Gordana Tadić, odgovara potvrdno napominjući da je Evropska komisija u izvještaju o napretku u BiH i navela da je došlo do manjeg napretka.

– Također i pitanje imovine sudija i tužilaca je jedna važno pitanja garancije da sudije i tužioci ostanu nezavisni. To nije jednostavno, ali je potrebno. I tu je bilo nekih koraka naprijed, ali mora se dalje raditi. U ovakvom jednom uređenju je također teško postići i jedinstvo u funkcionisanju pravosuđa. Država nema vrhovni sud kao u drugim zemljama poput Njemačke i Francuske. Osnovno je pitanje: Šta očekuje jedan obični građanin BiH kada ide u sud? Prvo, da nepristrasno sudi, da u razumnom roku dođe do presude i da ne ovisi od slučajnosti da li će se procesuirati u Sarajevu ili u Banjoj Luci – zaključio je Priebe u razgovoru za naš portal.