Cijene žitarica na globalnom nivou u posljednja dva-tri mjeseca znatno su porasle, a to je neminovno utjecalo i na tržište Bosne i Hercegovine, gdje se zbog ovog poskupljenja dešavaju i neka druga.

Kako je za Klix.ba kazao Damir Pavković, član upravnog odbora Seljačkog saveza, pšenica je skuplja za 80-100 posto, kukuruz za 70-80 posto. Generalno, kaže, u januaru ove godine u odnosu na januar 2021. cijene žitarica su otprilike duplo više.

“Ovo poskupljenje je već utjecalo na sve proizvodnje i u našoj zemlji. Tako je proizvodnja mlijeka na farmi već poskupjela za oko 30 posto. Dakle, ako smo prije imali proizvodnu cijenu od 90 feninga, ona je sada oko 1,15 KM. Tako je i s proizvodnjom junećeg mesa, ranije je cijena uzgoja bika bila od 3,80 do 4 KM, a sada je ona od 4,85 do 5,20 KM. U skladu s tim rasle su i prodajne cijene mesa, mlijeka, sira i drugih proizvoda”, kazao nam je Pavković.

Proizvodnja žitarica u Bosni i Hercegovini, kaže on, minimalna je i nedovoljna da podmiri domaće tržište. Zbog toga se najveći dio potreba uvozi iz Mađarske, Poljske, Ukrajine i drugih zemalja. S obzirom na trenutnu krizu u Ukrajini, Pavković smatra kako bi u narednom periodu moglo doći i do dodatnog povećanja cijena, a Ukrajina i Rusija, prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, u globalnom izvozu žitarica učestvuju sa 29 posto.

“Mi imamo 70-80 posto oranica koje su zapuštene, koje se ne obrađuju, date su u zakupe i u vezi s njima se vode neki sporovi. Dakle, mali dio je iskorišten i sije se. To nam se sada isto dešava s proizvodnjom mesa, a desit će nam se i s proizvodnjom mlijeka ako se nastavi ovako. Mi imamo neke mehanizme pomoći, poticaj za proizvodnju pšenice koji nam je do sada bio dovoljan. Naime, do sada smo imali 590 KM poticaja po hektaru pšenice, ali je tada cijena proizvodnje bila 1.100 do 1.200 KM po hektaru. Ove godine će ta cijena biti oko 2.600 KM, što znači da će nam biti potrebni duplo veći poticaji”, kaže Pavković.

Prema njegovim riječima, Federalno ministarstvo poljoprivrede razmatra povećanje poticaja za uzgoj žitarica.

“Morat će nam to dati kako bi se sačuvala proizvodnja. Naš cilj je da šteta bude što manja i da nagovorimo ljude da se i dalje bave uzgojem i proizvodnjom. Činjenica je da su cijene pilećeg mesa već sredinom prošle godine porasle na 11-12 KM, sada poskupljuje i juneće meso te šnicla košta i do 17 KM, što je za naš standard već previše. Bojimo se da bi cijene u narednom periodu mogle biti i nešto više, ali se nadamo da to povećanje cijena mesa neće biti veće od 10-15 posto”, poručio je Pavković.

Predstavnici poljoprivrednika i proizvođača održali su ove sedmice sastanak s predstavnicima Odbora za poljoprivredu Parlamenta FBiH, na kojem je bilo govora o povećanju poticaja kako bi proizvođači mogli opstati i ne bi morali gasiti proizvodnje. Istaknuto je kako postoji dobra volja da se to desi te da će u novom programu poticaja iznosi za ovu namjenu biti veći.

(Klix.ba)