Jedna od sumanutijih konstrukcija ruske propagande jest da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nacist. Osim što je Židov, Zelenski nikad u svojoj glumačko-političkoj karijeri nije imao baš nikakvog doticaja s nacističkom ideologijom, piše “Telegram.hr”

No, Rusija ustraje na tome da kroz invaziju žele “denacificirati” Ukrajinu, te s vlasti maknuti neonaciste i narkomane. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova izdala je saopćenje, u kojem se pita jesu li u Njemačkoj još uvijek na vlasti nacisti, s obzirom na to da planiraju pomoći Ukrajini, koju vode nacisti.

Koristili isti trik

Propaganda o nacistima protiv kojih se Rusija bori očigledan je pokušaj povezivanja trenutne agresorske invazije s najvećim ruskim ponosom u historiji, pobjedom u Drugom svjetsku ratu, kojeg Rusi nazivaju Velikim domovinskim ratom.

U svojim nedavnim obraćanjima, Vladimir Putin spominjao je Veliki domovinski rat kao jedan od temelja savremene ruske države, a blesavom propagandom o borbi protiv nacizma trenutni rat pokušavaju povezati s najslavnijim trenutkom ruskom naroda u posljednjih stotinjak godina.

Zanimljivo, isti trik koristili su za vrijeme Sovjetskog saveza, u sukobima s Josipom Brozom Titom kasnih četrdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon razlaza sa Staljinom, Sovjetska propaganda prikazivala ga je kao pohlepnog i krvoždernog nacistu koji je dušu prodao Zapadu.

Objavljivane su ilustracije na kojima Tito ima kukasti križ na remenu, te zbraja novčiće u kasi, koje je valjda dobio od zapadnih zemalja za izdaju Sovjetskog saveza. Na jednoj karikaturi, objavljenoj nakon raskola Tito-Staljin 1948. godine, jugoslavenski predsjednik ima uzdignutu desnu ruku u nacističkom pozdrav, dok u lijevoj nosi krvavu sjekiru.

Neprihvatljiva ideja

Sovjetska je štampa 1948. i 1949. godine objavila niz ovakvih karikatura – nije im bila prihvatljiva ideja postojanja nekog teritorija u srednjoistočnoj Evropi, i to još socijalističkog uređenja, nad kojim nemaju punu kontrolu.

Stoga su Tita opsesivno prikazivali kao zapadnog plaćenika, “fašističkog psa” i nacistu, što su isti termini koji danas koriste za Volodimira Zelenskog. Tadašnjoj propagandi pridružila se i istočnonjemačka štampa, također pod sovjetskom kontrolom, koja je Tita optuživala za plan kao američkog plaćenika koji planira napad na sovjetske zemlje.

Netrpeljivost je potrajala sve do Staljinove smrti 1953. godine, a odnosi su rehabilitirani nakon što je na čelo Sovjetskog saveza došao Nikita Hruščov, koji će se u februaru 1956. godine odreći Staljina i optužiti ga, između ostalog, pogoršanje odnosa s Jugoslavijom.