Maratonski pregovori u Neumu još jednom su pokazali nemogućnost lidera da riješe pitanje Izbornog zakona.

Ostalo je jako puno otvorenih pitanja. HDZ BiH ostaje pri stavu legitimnosti i tvrde da imaju podršku EU i SAD na tom polju.

Suprotstavljena stajališta o načinu biranja dva člana Predsjedništva BiH s područja Federacije i mogućem smanjenju ovlasti Doma naroda entitetskog parlamenta i zboru zastupnika u tom tijelu nisu približena.

– To bi se riješilo na korektan način što bi nudilo mogućnost da kroz dvije izborne liste hrvatski narod osigura sebi jedno višestranačje u djelovanju da ne mora imati samo jednog kandidata. U samom Domu naroda smo ponudili rješenje da legitimno mi možemo izabrati 17 predstavnika po modelu 16+1, tako da svaka županija bude zastupljena, naveo je Dragan Čović.

Član Interesorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona Damir Arnaut smatra da je bilo malih šansi za dogovor u Neumu i da vladajućim strankama odgovara status kvo.

– Koncept tih pregovora je predstavljen na način da se negiraju Dodikovi zahtjevi da izbor člana Predsjedništva bude direktan, a da se udovolji Čovićevim zahtjevima za člana Predsjedništva sa potpuno nejednakim vrijednostima glasa, ističe Arnaut.

Za Dragana Čovića izbori nisu mogući u predviđenom roku. Smatra da je HDZ reagovao na vrijeme i dokumentovao svoje prijedloge tvrdeći da, kako je rekao, bošnjačka strana to nije uradila. Kaže da više nije optimista i da se do izbora ne može riješiti ništa.

– Mi formalno pravnih uslova za izbore nemamo, ali eto, ako uspijemo dogovoriti, onda bi u PSBIH morali obezbjediti izmjene Izbornog zakona koji bi nam to mogao omogućiti, dodaje Čović.

Visoki predstavnik je rekao, a predsjednik CIK-a Željko Bakalar potvrdio da će izbori biti održani i ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona do predviđenog roka.

– Zakonski i ustavni uvjeti postoje. Isti su kao što su bili, kad su raspisani izbori 2018. godine, dakle nema nikakvih izmjena i ako tad nije bilo smetnje, ne vidim kako bi moglo da bude sada. Druga stvar je pitanje finansiranja izbora što nije riješeno još uvijek, i pitanje je da li će biti riješeno do zakonskog roka, a to je 15 dana nakon raspisivanja izbora, ističe Bakalar.

Arnaut tvrdi da finansije ne smiju biti razlog za prolongiranje izbora, a da ta situacija ide u korist vladajućim strankama.

– Pet miliona eura, koliko izbori koštaju, nije velika cijena za međunarodnu zajednicu, u odnosu na milijarde uložene u ovu zemlju. Bila bi strahovita poruka za BiH da se ne mogu organizovati izbori zbog blokada koje bi Dodik i Čović uspostavili, ocjenjuje Arnaut.

U svakom slučaju, osim priče da je potrebno vrijeme za dogovor, ništa se konkretno u Neumu nije desilo. Izbori ne smiju biti prostor za potkusurivanje političkih lidera u BiH. U tom kontekstu, potreban je jasan i precizan stav visokog predstavnika, smatraju analitičari.