Usred magle kuju rat donosi, može biti teško vidjeti put naprijed. 

Vijesti sa bojnog polja, ugašena diplomatska buka, emocija ožalošćenih i raseljenih; sve ovo može biti previše, piše BBC.

BBC je napravio analizu kako bi se sukob u Ukrajini mogao odigrati. Koji su neki od mogućih scenarija koje ispituju političari i vojni planeri? Malo ko može sa sigurnošću predvidjeti budućnost, ali u nastavku su neki od potencijalnih ishoda. 

Većina je mračna.

Kratki rat

Prema ovom scenariju, Rusija eskalira svoje vojne operacije. Više je neselektivnih artiljerijskih i raketnih udara širom Ukrajine. 

Ruske zračne snage, koje su do sada igrale skromnu ulogu, pokrenule su razorne zračne napade. Masovni cyber-napadi haraju Ukrajinom, ciljajući ključnu nacionalnu infrastrukturu. Opskrba energijom i komunikacione mreže su prekinute. Hiljade civila umire. Uprkos hrabrom otporu, Kijev pada za nekoliko dana.

Vlada je zamijenjena promoskovskim marionetskim režimom. Predsjednik Zelenski je ili ubijen ili bježi, u zapadnu Ukrajinu ili čak u inostranstvo, da uspostavi vladu u egzilu. Predsjednik Putin proglašava pobjedu i povlači neke snage, ostavljajući dovoljno iza sebe da zadrži određenu kontrolu. Hiljade izbjeglica nastavljaju bježati na zapad. Ukrajina se pridružuje Bjelorusiji kao država klijent Moskve.

Ovaj ishod ni u kom slučaju nije nemoguć, ali će zavisiti od nekoliko faktora koji se mijenjaju: ruskih snaga koje rade bolje, većeg broja tih snaga koje je raspoređeno i da vanredni borbeni duh Ukrajine blijedi. Putin bi mogao postići promjenu režima u Kijevu i kraj zapadne integracije Ukrajine. Ali svaka proruska vlada bila bi nelegitimna i ranjiva na pobunu. Takav ishod bi ostao nestabilan, a izgledi za ponovno izbijanje sukoba bili bi veliki.

Dugi rat

Možda je vjerovatnije da se ovo razvije u dugotrajan rat. Možda ruske snage zaglave, sputane niskim moralom, lošom logistikom i nesposobnim rukovodstvom. Možda je ruskim snagama potrebno duže da obezbijede gradove poput Kijeva čiji se branioci bore od ulice do ulice. Slijedi duga opsada. Borbe imaju odjeke duge i brutalne borbe Rusije iz 1990-ih da zauzme i u velikoj mjeri uništi Grozni, glavni grad Čečenije.

Čak i kada ruske snage postignu određeno prisustvo u ukrajinskim gradovima, možda se bore da održe kontrolu. Možda Rusija ne može obezbijediti dovoljno vojnika da pokrije tako ogromnu zemlju. Ukrajinske odbrambene snage transformišu se u efikasnu pobunu, dobro motivisanu i podržanu od strane lokalnog stanovništva. Zapad nastavlja da obezbjeđuje oružje i municiju. A onda, možda nakon mnogo godina, sa možda novim rukovodstvom u Moskvi, ruske snage na kraju napuštaju Ukrajinu, pognute i krvave, baš kao što su njihovi prethodnici napustili Afganistan 1989. nakon decenije borbe protiv islamističkih pobunjenika.

Evropski rat

Da li je moguće da se ovaj rat izlije van granica Ukrajine? Predsjednik Putin bi mogao nastojati da povrati više dijelova bivšeg ruskog carstva slanjem trupa u bivše sovjetske republike poput Moldavije i Gruzije, koje nisu dio NATO-a. 

Ili bi moglo doći do pogrešnih proračuna i eskalacije. Putin bi mogao proglasiti zapadne isporuke oružja ukrajinskim snagama aktom agresije koji zahtijeva odmazdu. Mogao bi zaprijetiti slanjem trupa u baltičke države – koje su članice NATO-a – kao što je Litvanija, da uspostave kopneni koridor sa ruskom obalnom eklavom Kalinjingradom.

Ovo bi bilo izuzetno opasno i rizikuje rat sa NATO-om. Prema članu 5. povelje vojnog saveza, napad na jednu članicu je napad na sve. Ali gospodin Putin bi mogao da rizikuje ako smatra da je to jedini način da spase svoje vodstvo. 

Da je, možda, bio suočen s porazom u Ukrajini, mogao bi biti u iskušenju da dalje eskalira. Sada znamo da je ruski lider spreman da prekrši dugogodišnje međunarodne norme. Ista logika se može primijeniti na upotrebu nuklearnog oružja. Putin je stavio svoje nuklearne snage u viši nivo pripravnosti. Većina analitičara sumnja da to znači da je njihova upotreba vjerovatna ili neizbježna. Ali to je bio podsjetnik da ruska doktrina dozvoljava moguću upotrebu taktičkog nuklearnog oružja na bojnom polju.

Diplomatsko rješenje

Može li, uprkos svemu, ipak postojati moguće diplomatsko rješenje?

– Oružje sada govori, ali put dijaloga uvijek mora ostati otvoren – rekao je generalni sekretar UN-a AntonioGutereš (Guterres).

Dijalog se svakako nastavlja. Francuski predsjednik Makron (Emmanuel Macron, op.a.) razgovarao je telefonom sa predsjednikom Putinom (Vladimir Putin,Rusija, op.a.). Diplomate kažu da se pipci protežu do Moskve. I, iznenađujuće, ruski i ukrajinski zvaničnici su se sastali radi razgovora o granici sa Bjelorusijom. Možda nisu mnogo napredovali. Ali, pristankom na razgovore, čini se da je Putin barem prihvatio mogućnost dogovornog prekida vatre.

Ključno pitanje je da li Zapad može ponuditi ono što diplomate nazivaju “off rampom”, američki izraz za izlaz sa glavnog autoputa. Diplomate kažu da je važno da ruski lider zna šta bi bilo potrebno da se sankcije Zapada ukinu, tako da je barem moguć dogovor koji će spasiti sve.

Razmotrite ovaj scenario. Rat ide loše po Rusiju. Sankcije počinju da uznemiravaju Moskvu. Protivljenje raste kako se vreće za tijela vraćaju kući. Putin se pita da li je odgrizao više nego što može da sažvaće. On smatra da nastavak rata može biti veća prijetnja njegovom rukovodstvu nego poniženje njegovog okončanja.

Kina interveniše, vršeći pritisak na Moskvu da napravi kompromis, upozoravajući da neće kupovati rusku naftu i gas ako ne deeskalira. Dakle, gospodin Putin počinje da traži izlaz. U međuvremenu, ukrajinske vlasti vide kontinuirano uništavanje svoje zemlje i zaključuju da bi politički kompromis mogao biti bolji od tako razornog gubitka života. Tako da se diplomate angažuju i dogovor je postignut. Ukrajina, recimo, prihvata ruski suverenitet nad Krimom i dijelovima Donbasa. Zauzvrat, Putin prihvata ukrajinsku nezavisnost i njeno pravo na produbljivanje veza sa Evropom. Ovo možda ne izgleda vjerovatno. Ali nije izvan okvira uvjerljivosti da bi takav scenario mogao proizaći iz olupine krvavog sukoba.

Svrgavanje Putina

A šta je sa samim Vladimirom Putinom? Kada je započeo svoju invaziju, izjavio je: “Spremni smo za svaki ishod.”

Ali šta ako bi zbog tog ishoda izgubio moć? Moglo bi izgledati nezamislivo. Ipak, svijet se promijenio posljednjih dana i o takvim stvarima se sada razmišlja. Profesor Sir Lavrens Fridmen (Lawrence Freedman), emeritus profesor ratnih studija na Kings koledžu u Londonu, napisao je ove sedmice: “Sada je vjerovatno da će doći do promjene režima u Moskvi kao i u Kijevu.”

Zašto bi to rekao? Pa, možda gospodin Putin vodi katastrofalan rat. Hiljade ruskih vojnika umire. Ekonomske sankcije grizu. Putin gubi podršku javnosti. Možda postoji prijetnja narodne revolucije. On koristi ruske snage unutrašnje sigurnosti da suzbije tu opoziciju. Ali ovo postaje kiselo i dovoljno pripadnika ruske vojne, političke i ekonomske elite okreće se protiv njega. 

Zapad jasno daje do znanja da ako Putin ode i bude zamijenjen umjerenijim liderom, onda će Rusija doživjeti ukidanje nekih sankcija i obnovu normalnih diplomatskih odnosa. Dolazi do krvavog udara u dvoru i Putin je napolju. Opet, ovo možda trenutno ne izgleda vjerovatno. Ali možda neće biti nevjerovatno ako ljudi koji su imali koristi od Putina više ne vjeruju da on može braniti njihove interese.

Zaključak

Ovi scenariji se međusobno ne isključuju – neki bi se mogli kombinirati kako bi proizveli različite ishode. Ali kako god se ovaj sukob odigrao, svijet se promijenio. Neće se vratiti na status quo ante. Odnosi Rusije sa vanjskim svijetom bit će drugačiji. Evropski stavovi o sigurnosti će se promijeniti. A liberalni, međunarodni poredak zasnovan na pravilima možda je jednostavno ponovo otkrio čemu je služio.