Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Veliku Britaniju i Tursku i Matthew Palmer, član Više strane službe State Departmenta, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za nadgledanje procesa izborne reforme u Bosni i Hercegovini, u Neumu su okupili lidere i predstavnike političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, kako bi razgovarali o izmjenama izbornog zakona naše zemlje.
Na dnevnom redu Neumskih pregovora nalazi se prijedlog međunarodne zajednice – Evropske Unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji se odnosi na paket mjera s ciljem poboljšanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa u BiH. O prijedlogu su jučer raspravljali i članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine.
PAKET MJERA ZA POBOLJŠANJE INTEGRITETA
“S obzirom da je paket mjera za poboljšanje integriteta ključni element cjelokupne reforme, jasno je da nikakav napredak ne može biti ostvaren bez njegovog usvajanja u skladu sa ključnim prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije, uključujući provedbu preporuka OSCE/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a”, navedeno je u prijedlogu koji je dostavljen uoči posljednje runde pregovora.
Prema dokumentu, lideri političkih partija u posljednjoj sedmici novembra dogovorili su prioritetna područja, koja s eodnose na
1) odgovarajuće finansiranje CIK-a i izbora;
2) sastav i način izbora članova biračkih odbora;
3) jačanje integriteta rukovanja i brojanja glasačkih listića, uključujući i mogućnost uvođenja novih tehnologija;
4) povećavanje preciznosti i transparentnosti Centralnog biračkog spiska;
5) preciznije definisanje zabranjenog govora, bolja kontrola vođenja kampanje prije izbora;
6) poboljšanje kontrole finansiranja kampanja i političkih stranaka;
7) osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica.
Sredinom decembra, međunarodna zajednica putem organizacija je sa članovima Interresorne radne grupe razmatrale navedena prioritetna područja.
“Naš zaključak s ovog sastanka je da postoji široka i izražena predanost implementaciji paketa mjera za poboljšanje integriteta izbora, uz neslaganja u vezi pojedinih pitanja. Posebno je bilo neslaganja u vezi načina na koji bi se trebalo garantovati finansiranje izbora, da li bi se trebao dodijeliti poseban status CIK-u kroz Zakon o finansiranju institucija BiH i da li bi CIK trebao biti ovlašten da usvaja odluke proprio motu o jednakosti glasova ili granicama izbornih jedinica”, navedeno je u prijedlogu, uz objašnjenje metodologije kreiranja samog dokumenta koji se nalazi na stolu pregovarača.
Naglašeno je da paket predstavlja minimum koji bi omogućio bh. institucijama i političkim strankama da započnu s ponovnim uspostavljanjem povjerenja javnosti u integritet izbornog procesa, kao i da međunarodna zajednica očekuje da neće biti problema da se prijedlog uvrsti u bilo koji širi politički sporazum.
U Opštim odredbama prijedloga, naznačeno je, između ostalog, da se “utvrđuje nespojivost kod obnašanja više dužnosti i uvodi mandat za izabrane dužnosnike koji ostaje na mirovanju pod određenim okolnostima”.
Predloženo je i uvođenje strožijih kriterija prilikom izbora potencijalnih članova biračkih odbora (nemogućnost učešća za ranije članove sa zadnjih opštih ili lokalnih izbora), kao i jače odredbe OIK-a, te uvođenje odgovornosti CIK-a za blagovremenu nabavku i obezbjeđenje optičkih skenera, čitača otisaka prstiju i pripadajuće tehničke opreme. Predložee su i izmjene koje su usmjerene ka davanju ovlaštenja CIK-u da izradi podzakonske akte u slučajevima gdje se rezultati elektronskog i ručnog brojanja ne podudaraju.
Kada se radi o Centralnom biračkom spisku, razmatra se i uvrštavanje izmjene ka daljem određivanju statusa izvoda iz Centralnog biračkog spiska kao javne isprave i obaveza da se osigura blagovremena i redovna inspekcija u svrhu integriteta, kao i uvođenje izvanredne registracije na zahtjev CIK-a kao što je propisano CIK-ovim podzakonskim aktom. Predloženo je i uvođenje podataka o otisku prsta kao dio Centralnog biračkog spiska.
Prijedlog razjašnjava proceduru ovjere političkih subjekata, omogućava elektronsku prijavu za ovjeru učešća na izborima, povećava broj potpisa za učešće na izborima (što se inače odrazi na trgovinu mjestima u biračkim odborima), onemogućava bilo kakve promjene na kandidatskim listama nakon njihove ovjere od strane CIK-a BiH, osim u slučaju očitih tehničkih pogrešaka.
Predloženo je i određivanje ovlaštenja CIK-a da izda podzakonske akte vezane za dizajn, štampanje, kontrolu izdatih listića, da kroz podzakonske akte uredi situacije u kojima optički skeneri ne funkcionišu, te utvrđivanje upotrebe biometrijskog otiska prsta kao sredstva za provjeru identiteta birača, kao i slučajeve u kojima se takvi podaci ne mogu dati.
Razmatra se i mogućnost podnošenja pritužbi putem elektronske aplikacije, uvođenje zabranu vođenja plaćene prijevremene izborne kampanje u elektronskim, štampanim medijima ili drugom obliku javnog oglašavanja, uvođenje izričite obaveze političkih subjekata da u roku od 15 dana od dana izbora uklone materijale koji se koriste u svrhe izborne kampanje itd.
USKLAĐIVANJE BROJA
U poglavlju koje se odnosi na skupštine kantona, općinska vijeća/skupštine i gradska vijeća/skupštine, predloženo je da se usklađuje broj poslanika u skupštinama (gradske/općinske/kantonalne) sa odgovarajućim brojem birača sa pravom glasa, čime se prilagođava kategorizacija broja mandata po biračkoj populaciji, kao i uvođenje obaveze CIK-a da 90 dana prije datuma izbora dostavlja podatke o broju birača po gradu/općini/kantonu radi ažuriranja statuta radi usklađivanja broja poslanika u skupštinama sa Izbornim zakonom BiH i postupanje CIK-a kada dođe do nenamjernih promjena u kandidaturi propisane zakonom između štampanja glasačkih listića i dana izbora i između dana izbora i preuzimanja mandata (npr. smrt kandidata).
Prijedlogom su tretirani i ponovljeni, odgođeni i prijevremeni izbori, finansiranje kampanje, mediji, izborni posmatrači, kaznene odredbe, Brčko distrikt u okviru tehničkih izmjena…
0 Comments