Dopisnica američke televizije CBS News Ana Noriskiević (Anna Noryskiewicz), analizirala je trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Ona je označila lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kao glavnog krivca za destabilizaciju države.

 

– Prije samo tri desetljeća, zemlja poznata danas kao Bosna i Hercegovina bila je centar najkrvavijeg evropskog konflikta od Drugog svjetskog rata. Rat koji je izbio između muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata ostavio je iza sebe oko 100 hiljada mrtvih i milione raseljenih – podsjetila je Noriskiević.

 

Prekretnica tokom krvoprolića bio je masakr u Srebrenici u julu 1995. godine kada su bosanski Srbi ubili oko osam hiljada muslimanskih muškaraca i dječaka. NATO je intervenisao, i konačno, nakon više od tri godine krvoprolića, Sjedinjene AmeričkeDržave su uspjele isposredovati prekid vatre koncem te godine.

 

Rezolucijom je uspostavljen ugovor o raspodijeli vlasti između tri glavne bosanske etničke grupe: Bosna će ostala jedna zemlja, ali sa dva poluautonomna regiona – Republika Srpska i bošnjačko-hrvatska Federacija. Cjelokupnu Bosnu i Hercegovinu će voditi istovremeno tri lidera: Srbin, Hrvat i Bošnjak.

 

Ugrožen sporazum iz 1995. godine

Dogovor je zaustavio rat, ali to je krhki mir, a Milorad Dodik u posljednjih šest mjeseci sve više prijeti destabilizacijom, navodi Noriskiević u analizi za “NBC”.

 

– Dodik je potaknuo nacionalističke sentimente i natjerao srpski parlament da donese uredbu koja omogućava teoretsko povlačenje Republike Srpske iz zajedničke vojske Bosne i Hercegovine i iz pravosudnog i poreznog sistema. Ako njegova administracija nastavi u tom pravcu, to bi srušilo sporazum postignut 1995. godine u Dejtonu u Ohaju, a postoji strah da bi to moglo utrti put za povratak na oružani sukob – ističe Noriskiević.

 

Dopisnica američke televizije navodi kako se, uprkos preduzetim akcijama, Dodikov secesionistički pokret se od zapadnih diplomata označava kao retorika. Oni znaju koliko je krhak mir u zemlji, ali kažu da je rizik realan.

 

Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, funkcija nastala u okviru Daytonskog sporazuma. Njegov zadatak je da nadgleda implementaciju Dejtonskog sporazuma koji je održao mir 30 godine. On za CBS News kaže da vidi puzajući demontažu države iznutra.

 

– To je tako zapaljiva retorika da bi smo mogli doći u situaciju da se njegove vlastite namjere i obećanja samoispunjavaju, a to je izazov taktike gospodina Dodika i ljudi poput njega. Oni dovode miran razvoj u opasnost – rekao je Šmit za “NBC News”.

Uprkos svemu i dalje jako popularan u RS

Noriskiević navodi da je Dodik i dalje jako popularan u RS.

 

Dodik je i dalje izuzetno popularan u Republici Srpskoj.

 

– Za nas Srbe u Republici Srpskoj, ali također i za Hrvate i Muslimane koji žive ovdje, on je dobar. On je lider za sve i čini mnogo za ove ljude… Nadam se da će pobijediti na narednim izborim, ovdje u mojoj zemlji! – kaže za CBS News Aleksandar Kolar, koji živi na Palama u Republici Srpskoj.

 

Ali u drugim dijelovima duboko podijeljene nacije, Dodik kopa po bolnim kolektivnim sjećanjima. Nedžla Ohran nema svoja vlastita sjećanja na sukobe, rođena je nedugo nakon što se rat završio. Ali, njeni roditelji se toga dobro sjećaju. Njen otac se borio u bosanskoj armiji, a njema majka je bila u zarobljeništvu. Ohran kaže za CBS News da još uvijek postoji veliko neprijateljstvo prema muslimanskoj zajedici u Bosni i ona vjeruje da ga Dodik namjerno potpiruje.

 

– U mnogim intervjuima, Dodik degradira muslimansku zajednicu, negira da se u Srebrenici dogodio genocid. Po mom mišljenju, on podržava kulturološki rat u Bosni – kaže Ohran.

 

Abdi, koji živi u glavnom gradu Sarajevu, potvrđuje zabrinutost Nedžle Ohran.

 

– Ne možemo sebi dopustiti luksuz da mislimo kako nećemo imati novi sukob. To smo mislili 1992. godine, i bili smo u krivu – kaže Abdi.

 

Američke ili NATO snage ponovo potrebne zemlji

Najneposrednija briga je mogućnost da će Dodik povući Republiku Srpsku iz Oružanih snaga BiH, što bi mu omogućilo oživljavanje etničke srpske vojske. To posebno zabrinjava Sifeta Podžića, bosanskohercegovačkog ministra odbrane.

 

– Nažalost, situacija je vrlo ozibljna. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ovo je najteža godina. Mi ovdje imamo specifičnu situaciju: u slučaju unutrašnjeg sukoba, Oružane snage Bosne i Hercegovine nemaju misiju rješavanja takvog sukoba – rekao je Podžić za CBS News, te dodao:

 

– Ako Dodik ispuni svoju prijetnju, bosanskohercegovačka vojska bi prestala postojati u sadašnjem obliku budući da vlastite snage ove zemlje ne mogu biti raspoređene u borbu protiv bilo kojeg separatističkog dijela krhkog saveza. Podžić je istakao i da su američke ili NATO snage ponovo potrebne zemlji za održavanje mira.

 

Eskalacija procesa koji traje od 2006. godine

Majda Ruge, viša saradnica za politiku u think tanku Evropsko vijeće za vanjske odnose (EFCR), kaže da su Dodikove nedavne riječi i postupci dio dobro utvrđenog obrasca provokacija od strane lidera Srba.

 

– Ovo je sada eskalacija procesa koji traje od 2006. godine, zapravo od kada je on preuzeo vlast u Republici Srpskoj. On je opetovano napadao autoritet države Bosne i Hercegovine i prijetio maksimalističkim scenarijem secesije kako bi isposlovao pregovore o svojevrsnim ustupcima i oslabio autoritet države – kaže Majda Ruge za CBS News.

 

Zapad je preduzeo određene akcije protiv Dodika: prošli mjesec je američko ministarsvo finansija zaplijenilo njegovu imovinu u Sjedinjenim Državama i zabranilo američkim državljanima da posluju sa njim. Evorpska unija zaprijetila je sankcijama “ako se situacija dodatno pogorša”.

 

Ali, kako se čini da on ima prešutnu podršku iz Rusije i Kine, ograničeni pritisak sa Zapada možda neće biti dovoljan da uvjeri Dodika da odustane od svojih secesionističkih namjera. Kako sjećanja na bosanski rat blijede, daleko je od jasnog da će Sjedinjene Države i njeni evropski saveznici biti spremni učiniti ono što je potrebno kako bi ostala netaknuta država za koju su se borili da je sačuvaju jedinstvenom 90-ih godina, navodi Noriskiević za “NBC News”.