Poslanici Evropskog parlamenta imali su niz pitanja za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera HDZ-a BiH , ali meta kritika bili su Milorad Dodik i Dragan Čović.

Michael Gahler pitao je Dodika o čemu je razgovarao s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim i da li će “biti priznati kao oblast Banjaluka, kao Donjeck i Lugansk”. Čovića je upitao šta očekuje za Hrvate kada je tako povezan s Dodikom koji je povezan s Putinom.

Tiene Strik im je uputila poziv/apel.

“Pozivam gospodina Dodika da prekine veze sa Kremljem i da prestane sa destruktivnom retorikom. Gospodine Čović, pozivam da se distancirate od gospodina Dodika dok ne osudi agresiju”, rekla je Strik.

Koster: U Evropi nema mjesta za negatore genocida

Dietmar Koster je Dodiku poručio sljedeće: “U Evropi nema mjesta za negatore genocida. Stalno blokiranje institucija BiH i korištenje zapaljive retorke u javnosti vode samo nestabilnosti i kašnjenju u postizanju reformi koje su tako važne za zemlju i bolji život ljude. Poruka za sve vas: Ponavljam podršku za jedinstvenu BiH, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njen evropski put. Mi smo uz BiH, radimo s vama da bi omogućili davanje kandidatskog statusa. Pozivamo vas sve da osigurate funkcionalnu demokratsku zemlju kako bi nastavila s tim procesom. Pozivamo sve strane da štite državne institucije. Razočaran sam što se tiče etičkog diskursa iako ste u ćorsokaku. Mladi odlaze iz zemlje, nemaju budućnost. Hoćete li se napokon fokusirati na ono što je potrebno, društvena kohezija da se poboljša svakodnevni život običnih građana? I hoćete li ukintu diskriminatorne politike kao što su dvije škole pod jednim krovom?”.

Dodik: Osuđujem upotrebu sile u Ukrajini

U svom odgovoru Dodik je kazao kako podržava “teritorijalni integritet i suverenitet Rusije i Ukrajine”.

“Osuđujem svaki rat. Kao što sam osudio bombardovanje Beograda, tako osuđujem i sada upotrebu sile u Ukrajini, bez obzira od koga dolazilo. Tražimo uspostavu mira”, rekao je Dodik.

Naveo je kako ne dijeli mišljenje s onim što je Komšić rekao u vezi “miješanja Hrvatske i Srbije u unutrašnje odnose BiH” te da je “teško imati multietničko društvo i demokratiju”, ali da je “spreman poštovati ustav”.

“Nisam pod ruskim utjecajem bez obzira na stereotipe koje pokušavate proširiti. Da, razgovarao sam s Lavrovim. Ništa nije bilo skriveno. Prije toga sam bio u Rusiji i razgovarali smo u privrednim aktivnostima. Oni imaju rafineriju nafte pa sam htio za RS osigurati dovoljne količine i ponosan sam jer BiH zbog mog djelovanja nije na listi sankcija Rusije za isporuku energenata. RS od ukupnog plina koji dolazi u BiH koristi samo tri posto pa se cijelo Sarajevo grije plinom iz Rusije. Nije bilo nikakvih tajni. Nisam bio na sastanku s Lavrovim, razgovarao sam telefonom i ne može se ništa sakriti u telefonskom razgovoru. Možda vaša obavještajna služba zna detalje sve, a ja vam mogu poslati transkript”, rekao je Dodik.

Ponovio je kako “ne vodi proces secesije i da nema tu namjeru”.

Čović: Percepcija nametnuta iz Sarajeva

Čović je kazao kako “ne zna na koji način misle definirati tijesnu povezanost bilo koga u politici u BiH”, odgovarajući na konstataciju da su Dodik i on tijesno povezani.

“Ne znam zašto bih ja bio tješnjije povezan s Dodikom ili Izetbegovićem, Džaferovićem ili trećim-četvrtim. To je percepcija nametnuta iz Sarajeva”, rekao je Čović.

Komšićev govor okarakterisao je kao “ulični karakter vođenja politike jednog člana Predsjedništva koji se predstavlja kao hrvatski član” i dodao da ne želi to komentirati.

“Ne možete živjeti od ekonomske pomoći EU”

Iz Evropskog parlamenta upućena je poruka da “BiH ne može stalno živjeti od ekonomske pomoći EU kako bi zadržali mir i ‘super strukturu političara’.

“Imaju najviše političara po kvadratnom metru u svijetu. Takva se super struktura više ne može održavati. Mladi ne vjeruju u institucije BiH. Stari političari vladaju. Ne možete stalno ovisiti o solidarnoj pomoći EU, ne želimo podržavati više permanentnu podijeljenost”, kazao je Nart Javier.

N1