Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i reorganizaciji javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji izazvao je buru u javnosti.

I, kako stvari stoje, rezultat je političke trgovine vladajućih. Predviđeni način raspodjele 225 miliona maraka budžetskog novca implicira da Hercegovačko-neretvanski kanton, a time i Hercegovina, vrijede više od šest kantona u Federaciji.

Ili više od Tuzlanskog i Kantona Sarajevo zajedno. I šalje vrlo jasnu poruku – da se u ovoj zemlji nagrađuje svjesno neplaćanje javnih prihoda, prenosi Federalna.ba.

Dolazi u proceduru
Prijedlogom ovog zakona, koji se, opet, zbog političkih intervencija znatno razlikuje od nacrta i koji bi u parlamentarnu proceduru trebao po hitnom postupku, iz federalnog budžeta u naredne tri godine stotinu miliona maraka planirano je za kantonalne i opće bolnice, dok bi se 125 dalo kliničkim centrima, i to Mostaru 63, Sarajevu 32, Tuzli 30 miliona maraka.

SDA-ov zastupnik Jasmin Duvnjak ističe kako ovaj zakon tek dolazi u parlamentarnu proceduru i kao takav bit će predmet rasprave – to znači da je uvijek moguće u Parlamentu FBiH zakon korigirati.

„Zakon o konsolidaciji je potreban svim zdravstvenim ustanovama, a ne samo mostarskoj bolnici – nismo mi ništa specijalno više dužni negoli drugi. Možda ja malo iskrenije govorim“, kaže Ante Kvesić, direktor SKB Mostar.

No, o stanju u mostarskom kliničkom centru više od direktora Kvesića govore liste dužnika Federalne porezne uprave – i to samo po osnovu javnih prihoda, po čemu je ova bolnica godinama među deset najvećih.

Kada je riječ o novcu za kantonalne i opće bolnice, sarajevskoj „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ nijedne marke, a travničkoj Bolnici za plućne bolesti, u kojoj je liječeno više od 60 procenata od ukupnog broja hospitaliziranih pacijenata u Srednjobosanskom kantonu, namijenjene su tek mrvice.

„Cilj je bilo da se 63 miliona maraka – ili najmanje 63 miliona – da za SKB Mostar, a onda se dalo svim ostalim. Ovdje je riječ o klasičnoj bahatosti štetočina koje drže zarobljenu našu državu“, navodi Rijad Zaid, predsjednik Stručnog vijeća Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo.

Obim posla
Direktor Bolnice za plućne bolesti u Travniku Emir Abdulović podsjeća:

“Obim posla koji je ova bolnica radila u proteklom periodu i značaj koji je imala u kantonu – sigurno je zaslužila puno veći iznos od onog koji je dobila“.

Zanimljivo je, pak, da bi tri bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koji je po zadnjem popisu imao nešto više od 222 hiljade stanovnika, trebale dobiti 83 miliona maraka, što je šest miliona maraka više nego za svih 13 bolnica u šest kantona, u kojima po posljednjem popisu živi više od milion stanovnika.

I što je, također, iznos namijenjen zajedno Bolnici za plućne bolesti i Hrvatskoj bolnici fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, koje, uz spašavanje života hiljadama pacijenata u pandemiji, nisu zaboravile platiti ni obaveze državi. Ovakva raspodjela, kažu, opravdano izaziva strah.

„Mi na ovaj način nagrađujemo nerad i loše upravljanje, a kažnjavamo one bolnice koje rade na način pružanja usluga koje trebaju građanima“, riječi su Siniše Dukića, predsjednika OO SDP-a BiH Travnik.

Logično je, kažu naši sagovornici, da Vlada BiH, ali i svi nivoi vlasti, kao osnivači, imaju obavezu da grade, pomognu nabavku opreme za medicinsku dijagnostiku, ali i obavezu kontrole poslovanja, prije svega, nepotrebnog zapošljavanja politički podobnih, zbog čega se gomilaju dugovi, siromaše budžeti, a građani imaju samo štetu.

Kvalitetnija usluga
„Svi korisnici zdravstvene usluge bismo bili zadovoljniji, usluga bi bila kvalitetnija, a uzroke dugovanja treba locirati i treba ih riješiti“, kaže Bojan Domić, predsjednik OO HDZ-a BiH Travnik.

Donošenje parcijalnih zakonskih rješenja, poput onih o finansijskoj konsolidaciji Željeznica, privrednih društava, rudnika, Zakona o otpisu dugova sportskim kolektivima – nije rješenje, tvrde u Federalnoj poreznoj upravi.

Njihov prijedlog zakona o djelimičnom otpisu dugova, ponuđen 2018. godine, koji bi bio primjenjivan na sve, bez obzira na vlasništvo, sa jasnim kriterijim, nije prihvaćen.

„Kriteriji po kojima se neko svrstava po bilo kojem od ovih zakona su veoma upitni – iz tog razloga mislim da ovu oblast treba urediti sa aspekta pravičnosti, jednakopravnosti, transparentnosti, ukidanjem diskriminacije između poreznih obveznika“, smatra Šerif Isović, direktor Porezne uprave FbiH.

No, o jednakopravnosti i diskriminaciji vladajući pričaju isključivo kada su njihove pozicije ugrožene. Stoga se logičnim nameće pitanje – je li ovo briga za pacijente, građane, narode ili samo i isključivo politika?

(Raport.ba)