Kina se potiho distancira od ruske ekonomije pogođene sankcijama, piše CNN. Dvije su države prošlog mjeseca izjavile da njihovo prijateljstvo “nema granica”. To je bilo prije nego što je Rusija započela svoj rat u Ukrajini.

Sada, kada je rusko gospodarstvo pogođeno sankcijama iz cijelog svijeta, sve je više dokaza da bi spremnost i sposobnost Kine da pomogne svom sjevernom susjedu mogle biti ograničene. Peking je odbio osuditi ruski napad na Ukrajinu, ali želi izbjeći da na njega utječu sankcije, koje je više puta osuđivao kao neučinkovit način rješavanja krize.

“Kina nikada neće napasti Ukrajinu. Pomoći ćemo, posebno ekonomski”, rekao je Fan Xianrong u priopćenju regionalne vlade Lavova. Analitičari kažu da Kina pokušava uspostaviti “osjetljivu ravnotežu” između retoričke potpore Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja Sjedinjenih Država.

Peking i Moskva dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu. Međutim, kineske banke ne mogu si priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu si priuštiti da budu lišene američke tehnologije, piše CNN.

Evo nekih mjera koje je Peking poduzeo u posljednjih nekoliko tjedana kako bi se distancirao od izolirane i raspadajuće ruske ekonomije.

Dopustili su da rubalj padne

Kineskom valutom juan ne trguje se potpuno slobodno, nego se kreće unutar raspona koji su odredili dužnosnici Narodne banke Kine (PBOC). Prošlog tjedna udvostručili su raspon trgovanja rubljima, omogućivši brži pad ruske valute.

Rubalj je već izgubio više od 20% svoje vrijednosti u odnosu na dolar i euro od početka rata u Ukrajini. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi. Rusi će morati plaćati više u rubljima za kineski uvoz, poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Xiaomi i Huawei iznimno su popularni u Rusiji.

Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju 7% ruskog tržišta, prodavši više od 115.000 vozila prošle godine. Great Wall Motor prestao je isporučivati ​​nove automobile u Rusiju zbog fluktuacija tečaja.

Trenutačno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija u juanima, izvijestili su kineski državni mediji.

Sjede na rezervama

Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla ponuditi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrijednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u Natixisu u svom istraživačkom izvješću.

Sankcije su zamrznule oko 315 milijardi dolara vrijednih ruskih rezervi – ili otprilike polovinu ukupnih – budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom središnjom bankom.

Ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je ovaj tjedan da zemlja želi koristiti rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i eurima, javljaju ruski državni mediji.

Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili eure, “to bi očito pomoglo trenutnom stanju Rusije”, istaknula je García-Herrero. Međutim, “reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za kinesku banku i stoga je vrlo malo vjerojatan”, rekla je.

Zadržavanje dijelova zrakoplova

Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Europska unija znače da dva najveća svjetska proizvođača zrakoplova, Boeing (BA) i Airbus (EADSF), više nisu u mogućnosti isporučivati ​​rezervne dijelove niti pružati podršku za održavanje ruskih zračnih prijevoznika. Isto vrijedi i za proizvođače mlaznih motora.

To znači da bi ruski zračni prijevoznici mogli ostati bez dijelova u roku od nekoliko tjedana ili letjeti avionima bez zamjene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.

Ranije ovog mjeseca visoki ruski dužnosnik rekao je da je Kina odbila poslati dijelove zrakoplova Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe.

Ruska državna novinska agencija Tass citirala je Valerija Kudinova, voditelja u ruskoj agenciji za zračni prijevoz, koji je rekao da će Rusija tražiti mogućnosti nabavke dijelova iz zemalja poput Turske i Indije, nakon neuspjelog pokušaja da ih nabavi iz Kine.

Kina i Rusija osnovale su 2017. zajedničko ulaganje u civilno zrakoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog zrakoplova, nastojeći parirati duopolu Boeinga i Airbusa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024. No Rusija je odgodila vremenski okvir na između 2028. i 2029. godine.

Zamrzavanje ulaganja u infrastrukturu

Svjetska banka je zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji nakon invazije na Ukrajinu. Od 2014. nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja Rusiji, a Bjelorusiji od 2020. Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB) sa sjedištem u Pekingu da učini isto.

U priopćenju ranije ovaj mjesec rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane za Rusiju i Bjelorusiju “jer se odvija rat u Ukrajini”. Taj je potez bio “u najboljem interesu” banke, dodaje se.

Frustrirana relativnim nedostatkom utjecaja u Svjetskoj banci (sa sjedištem u Washingtonu) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sjedištu, Kina osigurava predsjednika banke i ima 26.5% glasova. Indija i Rusija imaju 7.6%, odnosno 6%.

Odluka AIIB-a da obustavi aktivnosti u Rusiji znači da je 1.1 milijarda dolara odobrenog ili predloženog zajma usmjerenog na poboljšanje cestovne i željezničke mreže u Rusiji sada na čekanju.

(Vijesti.ba / Index.hr)