Specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) u intervjuu za „Dnevni avaz“ osvrnuo se na uvedene sankcije SAD pojedincima u BiH te otkrio postoji li mogućnost da ih uvede i EU.

Kako ističe, sankcije se ne odnose samo na one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum nego i na sve one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti.

U otvorenom intervjuu Sartler je govorio i o izmjenama Izbornog zakona.

Hoće li EU, također, uvesti sankcije pojedincima i kompanijama u BiH?

– Što se tiče sankcija SAD, ovaj put je drugačije, dakle ne govorimo samo o onima koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum već i onima koji su uključeni u koruptivne aktivnosti. Što se tiče EU, mi sa svoje strane, naravno, to podržavamo jer je borba protiv korupcije izuzetno važna tema i ona je i dio 14 ključnih prioriteta Evropske komisije.

Nažalost, u toj oblasti do sada nismo vidjeli gotovo nikakve rezultate u proteklim godinama. EU ima okvir za restriktivne mjere koji je već duže vremena na snazi, a na proljeće bi trebao biti produžen. Ove mjere se odnose na zabranu putovanja i zamrzavanje imovine onima koji podrivaju teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak BiH i, naravno, onima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Tako da to postoji. Vjerovatno vam je i poznato da se u ovom trenutku vode razgovori u Briselu u različitim formatima upravo o ovoj temi.

Ako ne dođe do unapređenja situacije, mi sa svoje strane, također, imamo mogućnost da suspendiramo određene projekate, programe, grantove, zajmove, vi znate da smo veliki akter, da radimo u oblasti transporta i infrastrukture, povezivanja, željeznica, energetike. Naš cilj je da mjere budu usmjerene protiv pojedinaca, jer želimo izbjeći da građani plaćaju cijenu.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, šta možemo očekivati, s obzirom na to da je ostalo vrlo malo vremena? Metju Palmer (Matthew) i Angelina Ajhorst (Eichhorst) bi sljedeće sedmice ponovo trebali doći u BiH…

– Politički pregovori u BiH se obično percipiraju kao jedna igra u kojoj nema pobjednika. I to je zaista sada problem. Nemate onih iskoraka prema drugoj strani, ustupaka. Medijatori, odnosno EU i SAD, mi smo sa svoje strane spremni da već naredne sedmice pružimo još dodatnu podršku. Malo vremena nam je ostalo, ali moramo se podsjetiti i šta nam je cilj, a to je da iskorijenimo korupciju iz izbornog sistema. Da osiguramo izbore koji se održavaju na transparentan način, pravičan način, bez izbornih krađa kojima smo svjedočili na prošlim izborima. Drugi dio reforme je provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje se tiču direktno uklanjanja diskriminacije iz sistema.

Također, vjerujemo da postizanje saglasnosti o reformi izbornog zakonodavstva može relaksirati odnose u zemlji, kao i odnose između Bošnjaka i Hrvata. Što se nas tiče, mi smo ovdje u ulozi posrednika, a onaj pravi duh kompromisa mora doći od samih domaćih aktera, političkih lidera, i vrlo je važno da se to prenese i pretoči u jedan sporazum koji će proći parlamentarnu proceduru, dakle Parlamentarna skupština BiH će imati konačnu riječ. Što se tiče toga da li će se izbori održati, vrlo jasan odgovor s moje strane – izbori će biti održani 5. oktobra 2022. godine. Bilo koje prijetnje tome su neprihvatljive jer su u suprotnosti s demokratskim temeljima.

Građani i političari u Republici Srpskoj 9. januara obilježili su neustavan dan državnosti. EU je osudila i samu proslavu, ali i huškačku retoriku koju su koristili političari u RS…

– Politička retorika se ne odvija u jednom vakuumu, riječi imaju svoju težinu i konkretne posljedice. I tome smo svjedočili. Ja sam prije dva dana posjetio Foču, gdje sam se sreo s predstavnicima bošnjačke zajednice, povratnicima. Od njih sam iz prve ruke mogao čuti o incidentima koji su se dešavali i, naravno, takve stvari podižu tenzije. To je neprihvatljivo. Ja sam u razgovoru s načelnikom zahtijevao da se poduzmu odlučni koraci, provede istraga o svim ovim incidentima i radi na sigurnosti svih građana. Prenio sam i poruku načelniku da djeluje po pitanju murala, ili bilo kakvog isticanja postera koji se, nažalost, pojavljuju u Foči. Vidjeli ste vrlo jasno i u istupima čelnika EU koji govore da u EU nema mjesta za veličanje ratnih zločinaca.

U jednom od intervjua ste istakli da imamo de facto blokadu najviših i najvažnijih institucija, odnosno blokadu Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara, te da se i to može smatrati Dodikovim pokušajem da natjera drugu stranu – Bošnjake – da sjednu i pregovaraju…

– Blokade su uvijek loša ideja. Jednostrane radnje u zemlji, pogotovo u zemlji kao što je BiH, nikad ne donesu rezultate. Evo, dat ću vam jedan primjer kako bih pokazao da ove blokade imaju konkretne posljedice. Nažalost, oko 2 miliona eura smo morali ukinuti za prekograničnu saradnju između BiH i Srbije zbog nemogućnosti Predsjedništva BiH da odobri ovakav sporazum do kraja prethodne godine. Tako da ima i konkretna cijena koja se plaća, rekao bih da tu cijenu u konačnici plaćaju sami građani. Čini mi se da ima pokušaja da se druga strana privoli da dođe za pregovarački sto, ali bih isto tako rekao da sumnjam da će to dovesti do uspješnih rezultata ako nemate spremnost s druge strane da na taj način pregovarate.

Uzimajući u obzir kompletnu situaciju, kako Vi predviđate i vidite daljnji razvoj situacije u BiH?

– Mislim da politički lideri ovdje imaju šansu da prihvate ponudu koja je na stolu, da prihvate prilike. Spomenut ću ekonomski paket za zapadni Balkan koji je zaista jedna značajna ponuda, 30 milijardi eura za šest zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH. Ili mogu nastaviti istim putem, putem za nigdje, kako ga ja nazivam, putem koji šteti interesima građana BiH i koji će dovesti samo do još većeg odliva građana iz BiH.