Lider NiP-a Elmedin Konaković danas je za N1 govorio o proteklim pregovorima održanim u Neumu na kojima se razgovaralo o potencijalnim izmjenama Izbornog zakona i političkim pitanjima u BiH.

Konaković je na početku kazao da sa stranje njegove stranke nije bilo nametanja bilo kakvog koncepta.

“Stranke koje BiH doživljavaju svojom, ne dvoje o njenom teritorijalnom integritetu i suverenitetu. Mi sebe svrstavamo u stranku koja nalazi mjeru u etničkom i građanskom. Zaista s ove naše strane nije bilo nametanja bilo kakvog koncepta koji ide u korist bilo kojoj strani, pogotove ne etničkoj”.

“Činjenica je da stalno moramo se podsjećati na Dejtonsko uređenje. Tada zaiusta u Ustavu BiH jesu napravljeni određeni propusti ali je to bilo vrijeme kada se tražio bilo kakav mir. To nalaže da se uskladni životni koncept usklađivanjem mjere etničkog i građanskog. Svi su toga svjesni, HDZ je svjestan toga i nije oponirao previše uvođenju građanskih prava. Naravno, tu je potezanje koncepta, oni na svoju stranu dominantno etnički, mi na svoje strane. Tu je mnogo različitih argumenata i faktora, to je proces koji traje dugo, šest godina. Teško je bilo u tri dana sublimirati sve to i napraviti neki konačni dogovor“, kazao je Konaković.

Novi pregovori?

“Nadam se da će ih biti. Ostao je tehnički dio da mi iskoordiniramo stranke. Taj opterećeni odnos dva partnera, posebnu dinamiku daje ovim razgovorima. SDA i HDZ su “varničili”, opterećeni su historijom odnosa i nepostignutih dogovora. Vidjet ćemo da li su ovi dani poslije Neuma nama pokazali gdje su ti kompromisi koje bismo trebali napraviti, jesu li stranke spremne”, poručio je Konaković.

Dodao je da kada je riječ o HDZ-u, nije bilo dileme da li se presude trebaju implementirati.

“Kada je riječ o HDZ-u, uopšte nije bilo dileme da li se presude trebaju implementirati. Recimo, oko činjenice da Domovi naroda na državnom nivou neće biti zapravo više domovi naroda nego da i u njima mogu sjediti ljudi koji se građanski izjašnjavaju, govori da je već napravljen iskorak u pristupu. Najviše dilema je oko nadležnosti Doma naroda FBiH, vitalnog nacionalnog interesa i načina izbora članova Predsjedništva“.

“Niko ne spori, ne dvoji, da se svaki građanin BiH na svakom pedlju BiH može kandidovati. To govori da je napravljen iskorak, ali očigledno su modeli nešto što plaši i jednu i drugu stranu”.

Konaković je dodao da “načelna” spremnost postoji, ali da “načelno” ne odgovara nikome.

“Stranke pokazuju spremnost da se taj veliki problem društva riješi, drugačijim pristupom, uvođenjem skenera za prste. Načelna spremnost postoji, mi se bojimo da samo “načelna” ne odgovara nikome. Interresorna grupa zajedno sa međunarodnom zajednicom jeste napravila puno puno bolji prijedlog. Mi imamo Dejtonsko uređenje, kakvo je takvo je. Da bismo ga promijenili, za izmjenu Ustava i Izbornog zakona moraju glasati predstavnici SNSD-a, HDZ-a i opozicije u RS. Bez toga nema izmjene, oni neće glasati za ta savršena rješenja koja mi predlažemo”.

“Ljudi koji su donosioci odluka, pripadnici SNSD-a, HDZ-a, PDP-a i drugih stranaka neće i ne žele podržati takvo rješenje. Mi onda zovemo međunarodne predstavnike, oni kada se uključe u to, oni predlažu taj put o putu prema “savršenom rješenju”.

Može se djelimično potvrditi teza da je ovo bila uspostava normalnog funkcionisanja Federacije. Vi ovdje imate ovu Vladu sa Novalićem ovakvim kakav je već sedam godina, nisu implementirani izborni rezultati, nemamo legalno izabranog predsjednika/potredsjednika FBiH. Učestvuju vrlo aktivno, često odvojeno, ponekad zajedno predstavnici iz RS-a”, kazao je Konaković.