Predizborno agitovanje u dijaspori aktivnost je svake političke stranke. (Ne)shvatajući jačinu i brojnost bh. dijaspore, na njihov glas su računali svi kandidati i partije, u manjem ili većem obimu, zavisno od broja posjeta bh. zajednicama u zemaljama Evrope i svijeta.

Pored činjenice da je dijaspora prvobitno značajan izvor finansija, svake četiri odnosno dvije godine postaju i izborna baza za najjače političke partije u domovini.

Već nekoliko mjeseci političke organizacije agituju van granica BiH s ciljem animiranja brojne dijaspore u svakom dijelom svijeta. Predizborni skupovi u dijaspori su legalni i legitimni, no izgleda da i to polako postaje politički problem u Bosni i Hercegovini.

No, vratimo se koju godinu unazad.

Bila je 2018. godina, uoči posljednjih Općih izbora, kada su Milorad Dodik i Željka Cvijanović shvatajući značaj glasova iz inostranstva posjetili srpske iseljeničke zajednice u Austriji i Njemačkoj. Na tim skupovima funkcioneri SNSD-a su, pored lobiranja za glasove, po običaju dovodili u pitanje državu BiH i nailazili na aplauze kod dijasporaca kojima najčešže prorade jake emocije, a što vodi i glasovima, na temama poput nacionalizma i patriotizma. I ništa, za mnoge, tada nije bilo sporno.

Tri godine kasnije, Dodik je na skupu SNSD-a na Kozari iskoristio priliku da izvrijeđa tu istu dijasporu kazavši da se “oni vraćaju u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, a onda odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na zapadu i kažu da im je dobro”.

Danas, četiri godine kasnije, najaktivnija i najvidljivija u predizbornim aktivnostima u dijaspori definitivno je SDA čiji su funkcioneri već obišli nekoliko evropskih zemalja. Shvatili su da brojna bh. dijaspora, inače politički apatična, zaista može značajno promijeniti određene stvari na političkoj sceni.

Delegacija SDA predvođena Bakirom Izetbegovićem već je obišla gradove Austrije, Njemačke, Danske, Nizozemske, Belgije, Luksemburga… Bosanskohercegovačkoj dijaspori i bošnjačkim zajednicama su ukazali na značaj njihovog glasa u oktobru jer, kako je rekao Bakir Izetbegović, za jedan dan olovkom mogu na bolje promijeniti stanje u BiH.

“Mi moramo podržavati naše ljude u RS-u. Ogroman se posao može napraviti na ovim izborima. Kreće registracija u maju, bit će komplicirano. Ne dajte se obeshrabriti. Sama Austrija može promijeniti odnos snaga. A onda 2. oktobar. Ide utakmica. Trideset godina nas ponižavaju. Za šehidsku krv, za sve uvrede, odgovorit ćemo olovkom. Ide utakmica i trebate dati svoj gol na toj utakmici. A golovi iz daljine su najljepši”, poručio je Izetbegović u austrijskom Klagenfurtu.

Takav aktivizam i izjave su naljutile i zabrinule vladajući režim u entitetu RS na čelu s SNSD-om nakon čega je krenula kanonada. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se u BiH radi mimo Ustava i zakonskih procedura kako bi se okupilo bošnjačko glasačko tijelo da u Predsjedništvu BiH ne bude on, nego neko ko je Bošnjacima podoban.

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović također se prepala dijaspore, ali ne one koju je posjećivala prije četiri godine, nego one koja želi suverenu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu.

“Nedopustiva je manipulacija glasovima iz inostranstva i ona treba biti sankcionisana”, poručila je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Koliko daleko ide vladajući režim govori i navijački prilog RTRS-a koji navodi da je glasovima bošnjačke dijaspore Mladen Ivanić (PDP) 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH.

Državna parlamentarka Snježana Novaković Bursać (SNSD) komentarišući izjavu Izetbegovića u Beču o potrebi da se bh. dijaspora ujedini i masovno glasa na izborima u BiH, smatra da lider SDA želi animirati glasače iz dijaspore i tako utjecati na izborni rezultat, ciljano u Republici Srpskoj.

Dakle, potpuno je jasan standard vladajuće klike u RS-u. Glasovi dijaspore za kandidate SNSD-a su uredni i legitimni, dok biranje drugih kandidata ili političkih opcija predstavlja manipulisanje i kršenje ustava. Kako da ne.