Međunarodni medijatori u pregovorima za izmjene Izbornog zakona BiH, kako Klix.ba saznaje, sinoć su domaćim liderima dostavili jedan od mogućih prijedloga rješenja za izbor članova Centralne izborne komisije BiH.

Iako se ovo pitanje ranije nije toliko potezalo tokom pregovora o izbornoj reformi, sada se čini da stranci na određen način prave ustupke HDZ-u i SNSD-u koji već dvije godine negoduju izborom aktuelnog saziva Centralne izborne komisije.

Razlog njihovog negodovanja je posve jasan – HDZ i SNSD više ne kontrolišu članove CIK-a pa je sada na stolu prijedlog rješenja i za taj “problem”.

Kako saznajemo iz diplomatskih izvora, u predloženom rješenju veoma je diskutabilan predloženi način izbora članova CIK-a jer se uvodi dvotrećinsko glasanje u Administrativnoj komisiji za izbor i imenovanje. Sada se predlaže da u njoj bude šest članova – tri iz Predstavničkog doma i tri iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Do sada su bila tri samo iz Predstavničkog doma.

Na osnovu prijedloga stranaca, Komisija za izbor i imenovanje bi imala devet članova (trenutno ima sedam) od kojih bi jednog imenovao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) iz reda članova Vijeća, šest bi imenovala Administrativna komisija po tri iz reda članova Komisije iz Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i dva bi imenovao predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova CIK-a.

Razlika u odnosnu na dosadašnji način izbora jeste što bi se “oduzelo” pravo izbora jednog člana predsjedniku VSTV-a te bi se Dom naroda Parlamenta BiH “uveo” u Administrativnu komisiju.

Trenutno, u Komisiju za izbor i imenovanje dva člana imenuje predsjednik VSTV-a, dva predsjednik CIK-a i Administrativa komisija Predstavničkog doma Parlamenta BiH imenuje tri člana iz svojih redova.

Novim prijedlogom se uvodi Administrativna komisija Doma naroda što je očigledan pokušaj da se na taj način povrati kontrola jer, trenutno, HDZ i SNSD imaju dvotrećinsku većinu u Domu naroda Parlamenta BiH.

Centralna izborna komisija BiH sastoji se od sedam stalnih članova – dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih.

Već dvije godine Milorad Dodik i Dragan Čović optužuju SDA i njihove partnere da su sa opozcionarima iz RS-a uspjeli instalirati sebi bliske kadrove u CIK.

No, podsjetit ćemo da je CIK u trenutnom sastavu raspisao, sproveo i implementirao lokalne izbore i izborne rezultate 2020. godine. Na tim izborima učestvovali i SNSD i HDZ, te prihvatili izborne rezultate. Da bi se napravile izmjene u vezi sa Centralnom izbornom komisijom potrebno je da prijedlog dobije podršku oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Prije dvije godine SNSD i HDZ su planirali oboriti aktuelni sastav CIK-a, no prevarili su se jer nisu računali da postoji zakonski rok za raspisivanje konkursa za izbor novih članova. U zakonu jasno stoji da ako se probije rok, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH može izabrati nove članove.

U skladu sa svojom procedurom, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH sa liste kandidata. Ako se ova lista ne dostavi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK-a, Predstavnički dom Parlamenta BiH predlaže I imenuje članove Centralne izborne komisije, piše u članu 2.5 (stav 6) Izbornog zakona BiH.

To znači da su svi članovi aktuelnog sastava CIK-a izabrani legalno te da današnji zaključak koji su zaspinovali SNSD i HDZ uopće “ne drži vodu” te se radi o običnom spinu za široke narodne mase.

O ovom izboru članova CIK-a presude je donosio i Sud BiH čime je potvrđena puna zakonitost.