Ratna dešavanja u Ukrajini uzdrmala su čitav svijet; pitanje je trenutka kada će se i zvanično proglasiti ukrajinska izbjeglička kriza, inflacija nam je već nastupila, susjedne države se naoružavaju i daju oprečne izjave… a bh. građani strahuju.

Krajem februara u bh. javnosti je odjeknula informacija o raspoređivanju EUFOR-ovih trupa u Bosni i Hercegovini, a koje su pristigle kao odgovor na, kako se špekulisalo, “secesionističke pretenzije člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika i lidera HDZ-a Dragana Čovića”.

Iz OHR-a je nedugo potom stiglo saopćenje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je kazao da izričito pozdravlja odluku da se ojačaju privremene rezervne snage pri misiji EUFOR-a „Althea“ u BiH te je naglasio da se raspoređivanjem trupa povećavaju kapaciteti i samo prisustvo.

Prekjučer se javnosti obratio komandant EUFOR-a Anton Wessely implicirajući stav da se ovo razmještanje dodatnih snaga nije uradilo zbog pogoršanja situacije nego predstavlja mjeru predostrožnosti.

Hadžikadić za FACE: „Treba nam pet ili deset hiljada EUFOR-ovih vojnika“

Lider Platforme za progres – Mirsad Hadžikadić je govorio za FACE i smatra da je ova odluka pohvalna jer će se, po njegovom mišljenju, ublažiti strah kod bh. građana.

„Mislim da je veoma dobrodošla pomoć EUFOR-a, tj. dodatnih 500 vojnika u BiH. Nije jasno gdje će biti raspoređeni“, kaže Hadžikadić.

Mirsad Hadžikadić dao izjavu za FACE TV

Hadžikadić je stava je da je količina poslanih vojnih trupa nedovoljna za područje Bosne i Hercegovine i predložio je da se taj broj enormno poveća.

„Lično mislim da je 500 vojnika nedovoljno i bilo bi dobro da je to pet ili deset hiljada“, kaže lider Platforme za progres za FACE.

Naveo je i određene neuralgične tačke na kojima, po njegovom mišljenju, trebaju biti stacionirane ove trupe, naglasivši da je neophodno pozicioniranje vojnika na granici sa Srbijom.  

„Te trupe svakako treba da budu raspoređene u Brčko distriktu i na istoku naše države, na granici sa Srbijom… Također mislim da u državi postoje određene žarišne tačke koje kod građana mogu da izazovu nesigurnost“, kaže on, dodavši da sve treba da bude u saglasnosti sa OSBiH i Predsjedništvom BiH.

Mjere predostrožnosti proizvele psihozu straha od rata 

Ratna dešavanja u Ukrajini uzdrmala su čitav svijet; pitanje je trenutka kada će se i zvanično proglasiti ukrajinska izbjeglička kriza, inflacija nam je već nastupila, susjedne države se naoružavaju i regionalni zvaničnici daju oprečne izjave… a bh. građani strahuju.

Dolazak vojnih trupa mnogim je građanima potaknuo sjećanja na ratnu agresiju u periodu od 1992 do 1995., kada je živote izgubilo više od jedanaest hiljada Sarajlija, više od osam hiljada Srebreničana, više od tri hiljade ubijenih Prijedorčana…   

Ratno i opsadno stanje u Ukrajini vratilo je bolne slike mnogim stanovnicima BiH, a činjenica je da se mijenja i dosadašnje, poznato geopolitičko stanje, odnosno mijenja se centraliziranost određenih svjetskih velesila.

Ruska invazija na Ukrajinu dobrano je uzdrmala svjetske lance proizvodnje, pa su prisutne i lančane reakcije: poskupljenja naftnih derivata, svih prehrambenih i tehnoloških sirovina, a sudeći po mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića, koji je nedavno govorio za FACE, stanje će ostati ovakvo još neko vrijeme.

Bh. građani su, pored gomilanja životnih namirnica, počeli sumanuto kupovati gorivo zbog očitih poskupljenja derivata na svim benzinskim pumpama, a na kojima se primjećuje i određeni nesrazmjer.

Još jedan pokazatelj psihoze straha ponukane potencijalnim ratom su čitatelji FACE-a, koji nam svakodnevno šalju upite o neutemeljenim informacijama o zvaničnom datumu izbijanja ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini. 

Svakako, napominjemo da su u pitanju insinuacije i da je, po mišljenjima zvaničnika, komandanta EUFOR-a i sigurnosnih agencija BiH situacija zadovoljavajuća. Slanje vojnika je samo mjera predostrožnosti s obzirom na to da se odvija rat na jednom kraju Evrope.