Nije Milorad Dodik glup, a još manje neobaviješten. Nakon što je njegov zaštitnik Vladimir Putin pokrenuo agresiju na Ukrajinu i tako na Rusiju navukao teške sankcije, bijes i osude slobodnog svijeta, Dodik sluti da mu vrijeme ubrzano curi i da su male šanse da u BiH provede sve projekte i zadatke koje je godinama kovao s okrutnim kagebeovcem iz Kremlja.

Sam na konopcima

Tačnije, Dodikov plan secesije od BiH i osamostaljenja RS ruši se pred njegovim očima kao kula od karata. Sol na ranu dodaje mu visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji mu je otvoreno zaprijetio da bi ga mogao i smijeniti s pozicije u Predsjedništvu BiH nastavi li putem kojim je krenuo. Bokserskim rječnikom kazano, lider SNSD-a je na konopcima i boba mu fali do klasičnog političkog nokauta.

Neslavno mu je propao i pokušaj da Putinu pomogne prilikom glasanja o ruskoj agresiji u Generalnoj skupštini UN-a. BiH je, u skladu sa svojim ranijim validnim odlukama, evropskim putem i ugovorima koje ima s EU, glasala i stala na stranu Ukrajine i u Njujorku, i u Evropskom parlamentu, i u Vijeću Evrope.

Kome, dakle, takav, osramoćeni Dodik, smješten u posljednjem redu zajedno s bjeloruskim diktatorom Lukašenkom i sjevernokorejskim tiraninom Kim Jong-unom, danas treba i ko od njega više može imati koristi.

Neki analitičari upozoravaju na to da lider bosanskih Srba, iako dobrano uzdrman, ipak ima potencijal da napravi još pokoju svinjariju, ali puno su bliže istini prognoze da njegova vrijednost pada poput ruske rublje – nezaustavljivo i sa izuzetno lošim izgledima oporavka u skorijoj budućnosti.

Miris na kravati

Realno stanje na terenu dramatično se promijenilo u samo nekoliko mjeseci. Njegov beogradski prijatelj Aleksandar Vučić, kao i evropski saveznici poput Viktora Orbana i Zorana Milanovića, i sami gledaju kako da nabrzinu operu Putinov miris sa svojih kravata i zasigurno im zadugo neće pasti na pamet da idu uz nos napokon ujedinjenoj briselskoj administraciji i podgrijavaju Dodikove nade da bi jednog dana mogao dobiti podršku za mijenjanje granica na Balkanu i ujedinjenje RS sa Srbijom.

S druge strane, EUFOR udvostručava svoje snage u BiH, a sve su glasniji pozivi da ovdje dođu i NATO trupe te osiguraju mir i daljnju provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je u skladu s obavezama koje je sjevernoatlantski savez preuzeo u Dejtonu davne 1995. godine.

Također, 26 poslanika Evropskog parlamenta ponovo je zatražilo od šefa diplomatije EU Žozepa Borelja (Josep Borell) da hitno uvede oštre i efikasne sankcije Miloradu Dodiku i osobama iz njemu bliskog okruženja zbog akcija na podrivanju cjelovite i funkcionalne države BiH.

Istovremeno, u američkom Senatu je, povodom 30. godišnjice nezavisnosti, pokrenuta još jedna dvostranačka rezolucija kojom se snažno podržava put BiH u EU i NATO.

Ivica ponora

Jasna poruka, posebno Miloradu Dodiku, sažeta je u izjavi senatora Krisa Marfija (Chris Murphy), koji je u raspravi Senatskog pododbora za vanjske odnose za Evropu i regionalnu sigurnosnu saradnju naglasio da, u vrijeme kada ruski predsjednik Vladimir Putin “istovremeno vodi rat protiv Ukrajine i bodri separatiste u Bosni i Hercegovini – prijeteći krhkom, 26 godina građenom miru na Balkanu – Sjedinjene Države su predane podršci prodemokratskim i antikorupcijskim reformama u zemlji”.

Za sada, najgrlatiji srpski separatista Dodik ne pokazuje javne znake da je spreman da se odmakne od ivice ponora pred kojim se našao. Pitanje je, međutim, ima li se čime i kamo vratiti. Vojnu moć nikada nije ni imao, a politička mu se topi kao sladoled na vrelom avgustovskom suncu.