Prema britanskom javnom servisu, milioni Rusa su pogođeni sankcijama. Među njima je i Andrej, koji tvrdi da bi odmah napustio državu kada bi to mogao, ali da trenutno ne može dati otkaz na poslu.

Sankcije se u Rusiji sve učestalije predstavljaju kao ekonomski rat. Smatra se da se ova zemlja želi izolovati i gurnuti u recesiju. Zapad se nada da će sankcijama učiniti da Kremlj promijeni način razmišljanja.

Građani su u međuvremenu sve uznemireniji. Sankcije se nižu jedna za drugom. Među njima su i te da su Visa, Mastercard, American Express, Apple Pay i Google Pay prekinuli poslovanje s ruskim bankama. Kako se to odražava u svakodnevnici, pokazuje i primjer da telefonskom aplikacijom u Moskvi više nije moguće platiti kartu za javni prijevoz.

Kamatna stopa je u ponedjeljak, 28. februara, uduplana na 20 posto zbog rekordnog pada vrijednosti rublje. Na berzi je onemogućena prodaja velikog broja dionica. No, vlast uvjerava da ima dovoljno resursa za suočavanje sa sankcijama.

Nakon što je veliki broj ljudi počeo iz banaka uzimati novac, Centralna banka je poručila da nema razloga za strahovanje. Jedan mladi stanovnik Moskve, čekajući u redu ispred bankomata, je posvjedočio da dolara više uopće nema, već da je dostupna samo domaća valuta. No, kako je izjavio, rublja ga ne interesuje.

BBC je objavio da je kupovina stranih valuta sada skuplja za 50 posto ako uopće i postoji prilika za to. Na početku ove godine jedan dolar je prodavan za 75 rublji, a jedan euro za 80 rublji. Početkom ove sedmice se jedan dolar prodaje za 113 rublji, a jedan euro za 127 rublji.

Mnogi su po izbijanju rata u Ukrajini otišli u banke i na bankomate, i to poučeni vrlo lošim iskustvom tokom raspada Sovjetskog Saveza, kada je novac najsigurnije bilo čuvati kod kuće. Zbog toga se i stvaraju dugi redovi ispred banaka. Osim toga, stvaraju se redovi i ispred prodavnica, jer se strahuje od brzog i znatnog rasta cijena i trgovinskih ograničenja.