Zbog nerada institucija, generiranih primarno blokadom koju provodi Milorad Dodik i njegovi satrapi, u ovom momentu stoji skoro 1,5 milijardi eura vrijednih projekata Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu, saznaje Politicki.ba.

Radi se ne samo o infrastrukturnim projekatima, već i cijelom nizu drugih aktivnosti u oblasti energetike, poljoprivrede, životne sredine, obrazovanja, zdravstva…

Kako smo već objavili, Evropska komisija stopirala je tri projekta iz entiteta RS. Dva se tiču koridora 5c, a treći se odnosi na revitalizaciju pruge. Ovaj novac nalazi se u Investicijskom fondu za zapadni Balkan (WBIF) i dio je paketa od 882 miliona eura koji su namijenjeni za 5c i željeznice. Od tog novca, 404 miliona eura su bespovratna sredstva.

Da blokada nema, finansijska konstrukcija završetna koridora 5 c, osim tunela na Prenju, bila bi zatvorena.

Sve to stoji i neće biti potrošeno dok institucije Bosne i Hercegovine ne profunkcioniraju. Ostalih skoro 700 miliona eura “razbacano” je po brojnim drugom segmentima, a svi su namijenjeni ekonomskom razvoju i prevladavanju posljedica pandemije koronavirusa.

Tako, na primjer, 73 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjenih za kontrolu granica, transport, zapošljavanje, kontrola bolesti životinja… stoji jer Dodik blokira odlučivanje u Predsjedništvu BiH o tome.

Stoji i dalje oko 550 miliona eura jer 23. decembra prošle godine – opet Dodik – nije htio glasati za dnevni red. Na čekanju je i 100 miliona eura iz projekata koji su već davno dogovoreni iz budžeta Predpristupne pomoći (IPA 2), ali nema odgovora iz Vijeća ministara BiH. Taj novac će, ako se Dodikova blokada nastavi, propasti. I tih 100 miliona dolazi na masu od 1,5 blokiranih milijardi eura.

Opasnost da će BiH izgubiti stotine miliona eura još je veća jer su novi mehanizmi IPA fondova takvi da se novac koji neka od balkanskih država ne potroši, preusmjerava drugima.

Na primjer, od 250 miliona eura namijenjenih prevladavanju posljedica pandemije koronavirusa, 125 miliona najvjerovatnije će otići negdje drugo jer se u BiH ama baš ništa ne radi na tome da se ispune uslovi, koji su dogovoreni i potpisani u ugovoru, za prihvatanje tog novca.

Treba istaći da je Evropska komisija za zapadni Balkan za period 2021. – 2027. godina izdvijila 9 milijardi eura pomoći i kredita, te da je to temelj za još najmanje 20 milijardi eura ulaganja u naš region.

Faktički, ako se blokada nastavi, ali i ponašanje funkcionera u institucijama vlasti, ništa od tog novca neće pripasti BiH. Na to će doći i oporezivanje energetike koja se dobija na osnovu uglja, što će BiH dovesti već 2026. godine, u situaciju da mora kupovati, a ne izvoziti struju.

Nekome se ovo može učiniti čak i smiješno, no, davno je prošlo vrijeme kada su bh. vlasti morale početi raditi na novim, drugim izvorima za snabdijevanje građana strujom, ali bitnih pomaka nema.

Zato će novac koji je BiH mogla dobiti iz Brisela za ove namjene otići u – na primjer – Albaniju koja je daleko otišla na ovom polju.

Novac koji se BiH nudi, uz preduslov pune funkcionalnosti institucija su grantovi – nekih 40 posto i krediti – oko 60 posto. Kamate na ove kredite su 1 do 2 posto. To je trostruko niža stopa u odnosu na najpovoljnije koje se daju na slobodnom tržištu (i na kojima entitet RS nastoji dobiti novac).