Postoji opravdanje za javnu diskusiju o uvođenju diferencirane ili zadržavanju jedinstvene stope PDV-a, smatra analitičar Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje (CPU), koji to argumentira tvrdnjom da je životni standard građana nizak, a dobar dio stanovništva može priuštiti samo kupovinu osnovnih prehrambenih proizvoda i lijekova, uz plaćanje komunalija.

“Uz to, CPU-ovo istraživanje stavova građana o najvažnijim ekonomskim pitanjima je pokazalo da 44 posto građana smatra da trenutnu stopu PDV-a ne treba mijenjati, dok oko 35 posto građana podržava uvođenje diferencirane stope PDV-a, pa bi razmatranje uvođenja diferencirane stope PDV-a za neku listu proizvoda imalo smisla, ali uz sveobuhvatnu analizu socijalnih i ekonomskih efekata takvog rješenja”, izjavio je on.

Nažalost, iako mnogi politički akteri zagovaraju ovakvo rješenje, do sada su izostali konkretni i argumentovani prijedlozi, nastavlja on.

“Propisi su po tom pitanju jasni – neprihvatljivo je usvajati sistemske izmjene bez sveobuhvatne analize utjecaja propisa. Pošto čak ni osnovna analiza prijedloga SNSD-a nije predstavljena javnosti, odnosno kako će prijedlog utjecati na potrošačke cijene i javne prihode, postavlja se pitanje ‘zašto uopšte prijedlog u ovom trenutku?’. Osnovna bojazan je da ovaj prijedlog nema proklamovani cilj, već služi tek kao uvod za više političkih argumenata SNSD-u. Prije svega, to je prilika da se SNSD ‘s razlogom’ vrati u državne institucije, čime će napraviti privid svog konstruktivnog djelovanja, a da zatim one koji su ‘osujetili konstruktivan prijedlog’ – birane aktere iz FBiH, optuži da su kočničari i rušitelji sistema indirektnog oporezivanja te da SNSD u cilju ‘unapređenja pozicije građana koji žive u RS’ nema druge opcije nego da nastavi nedavno započeto rušenje državnog sistema i spuštanje nadležnosti na entitet”, navodi on.

On kaže kako je prijedlog SNSD-a za uvođenje niže stope PDV-a (od 10 posto) i više (od 22 posto) u ovom trenutku nepraktičan iz više razloga.

“Ono što definitivno znamo da će biti izazov za naš sistem je vršenje kontrole nad dobrima na kojima se naplaćuje niža i viša stopa – dakle otvara se prostor za utaju poreza, a pitanje je koliko institucije imaju kapaciteta da primijene instrumente odvraćanja, odnosno da vrše kontrolu takvog sistema naplate. Jedinstvena stopa PDV-a smanjuje prostor za poresku evaziju, koja je i sada značajna, zbog nedostatka inspekcijskih kapaciteta. Drugo, sve i da se usvoji ovakav zakon i da imamo izuzetno efikasne instrumente odvraćanja, za početak primjene tog zakona će trebati značajan vremenski period. Uprava za indirektno oporezivanje će morati donijeti poseban pravilnik, a zatim i pripremiti sistem za primjenu novih pravila, tako da bi implementacija izmjena zakona započela uoči izbora i trajala kratko”, navodi oni.

Treće, činjenica je da je dio proizvoda koji su navedeni u listi onih na koje bi se plaćala viša stopa već obuhvaćen Zakonom o akcizama u BiH, pa je udio poreznog tereta u njihovoj maloprodajnoj cijeni već znatno viši u odnosu na ostale potrošačke proizvode – akcize čine otprilike jednu od šest KM prkupljenih po osnovu indirektnih poreza, navodi dalje.

“Ipak, ni ponovno značajnije oporezivanje luksuznih proizvoda višom stopom PDV-a sigurno neće nadomjestiti gubitke nastale uvođenjem niže stope na ‘osnovne prehrambene proizvode’, kojom bi se moglo izgubiti i do jedne petine prihoda od PDV-a. To će značiti i manje prihode za entitete, koji na godišnjem nivou mogu biti stotinama miliona KM manji. Činjenica jeste da su prihodi od indirektnih poreza rasli zbog rasta cijena i da država može priuštiti da ubire manje poreza. No s obzirom na stanje javnih finansija u RS i nepredvidivost pada prihoda zbog ovakvog smanjenja, ponavljam, javnosti nije data nikakva projekcija, vjerovatno ni sam predlagač nije spreman platiti stvarnu cijenu prijedloga, pa se on može tumačiti kao pokušaj da se SNSD i njen lider predstave kao socijalno osjetljivi, dok će istovremeno oni koji budu odgovorno posmatrali ovo pitanje označiti kao kočničare donošenja odluka”, naveo je.

Četvrto i najvažnije, potcrtava Muhović, ako se željelo stvarno predložiti rješenje koje će biti praktično i brzo za implementaciju, onda je trebalo predložiti izmjene Zakona o akcizama te privremeno smanjiti akcizno opterećenje naftnih derivata, smanjenjem nivoa akciza za 0,15 KM, s obzirom na to da je nivo putarina 2017. godine povećan sa 0,10 KM na 0,25 KM.

“Putarina je povećana s ciljem da rezultira značajnim razvojem putne infrastrukture, te iako je izgradnja puteva evidentno izostala, ostaje pitanje da li nam preuzete međunarodne obaveze omogućavaju da ih smanjimo. Stoga bi smanjenje nivoa akciza za isti iznos, za koji su povećane putarine, s obzirom na to da su one nenamjenski prihod i uplaćuju se na jedinstveni račun kao i PDV, imao više smisla. Izmjene Zakona o akcizama bi bile primjenjive za mjesec, a pad prihoda zbog nižeg nivoa akciza bi bilo lakše predvidjeti. Ako bi se akciza smanjila samo na motorna goriva, prihodi bi pali za oko 200-250 miliona KM ili oko 4 posto godišnjih neto prihoda od oporezivanja potrošnje”, izjavio je on.

Privremeno rasterećenje cijene goriva za motorna vozila bi smanjilo cijenu transporta i druge troškove građanima, dodaje on te ilustrira tezom da bi to predstavljalo znatno fiskalno olakšanje za domaćinstva, dok bi niža cijena transporta preduzećima dala prostor za snižavanje cijena svojih proizvoda i usluga.

“Istim izmjenama se, umjesto predložene više stopa PDV-a, uvođenjem u listu akciznih proizvoda i određivanjem akcize po jedinici mjere mogu dodatno opteretiti luksuzni proizvodi poput parfema, proizvoda za ljepotu, krzna, nakita, luksuznih vozila, pirotehnike… Takvo bi predividivo i brzo rješenje imalo pozitivne efekte na obuzdavanje rasta cijena i moglo bi imati podršku većine donosilaca odluka, jer je manje rizika i nepoznanica, a ispravila bi se prethodna mjera finansijskog opterećenja privatne potrošnje, koja nije dala očekivane rezultate. No ponavljam, bojim se da cilj SNSD-a nije smanjiti porezno opterećenje građanima, jer dok ministar Košarac insistira na analizi UINO za izmjenu Zakona o akcizama, isti se kriterij analize ne primjenjuje pri predlaganju izmjene mnogo važnijeg propisa”, zaključuje Muhović.

Prije desetak dana objavljeno je kako SNSD traži da se po hitnom postupku u Parlamentu Bosne i Hercegovine razmatra sniženje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice i lijekove, a snižena porezna stopa bi na snazi bila do kraja ove godine. P