SARAJEVO, (Patria) – Bez obzira na stavove političara i ideju o prolongiranju opštih izbora, Centralna izborna komisija (CIK) izbore će raspisati početkom maja, ukoliko do tada ne bude izmijenjen Izborni zakon BiH, što je malo vjerovatno. Jedino u slučaju da se ne osiguraju sredstva za izbore, moguće ih je prolongirati, ali najduže za 30 dana.

“Izbore raspisujemo početkom maja za 2. oktobar, tako zakon nalaže. Dok se ne izmijeni zakon, mi smo dužni da tako postupamo. Ako do petog mjeseca ne bude izmijenjen zakon tako ćemo postupiti. Čak smo dužni kada raspišemo izbore postupati po pravilima po kojima smo ih raspisali, taman da se dva dana nakon što ih raspišemo izmijeni zakon – idu po postojećim pravilima na dan raspisivanja”, rekao je za “Nezavisne novine” Željko Bakalar, predsjednik CIK BiH.

On kaže da su nakon toga, odnosno nakon što se raspišu izbori, institucije BiH dužne da u roku od 15 dana osiguraju sredstva te da je to zadnji rok.  Na pitanje da li je moguće da u slučaju neobezbjeđivanja sredstava izbori budu prolongirati, Bakalar kaže: “Moguće je da i mene udari tramvaj ili da meteor pogodi Zemlju”.

“Gledajuću norme i propise tako stvari stoje, a sve drugo su vanredne okolnosti”, kaže on.

Inače, zbog neodobravanja sredstava, CIK je prolongirao i održavanje posljednjih lokalnih izbora i to nakon što je istekao rok od 15 dana od dana raspisivanja izbora. Tada su primijenjene odredbe člana 14.2 Izbornog zakona BiH, prema kojima CIK donosi odluku o odgađanju izbora na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće sprovesti u skladu s Izbornim zakonom BiH. Istim članom je propisano da se odgođeni izbori održavaju najkasnije 30 dana od dana koji je određen za redovne izbore.

Podsjećanja radi, ideju o prolongiranju izbora iznijeli su Bakir Izetbegović, lider SDA, i Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, koji su istakli da je to moguće ukoliko se ocijeni da se mogu dogovoriti s Hrvatima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Takođe, istakli su da se o tome govori i u nekim međunarodnim krugovima, međutim, takvu mogućnost osudili su lideri, uglavnom opozicionih političkih partija.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider DF-a, rekao je da izbori moraju biti u oktobru.

“Izbori moraju biti u oktobru, u skladu s Ustavom i zakonom. Za odgađanje izbora je samo onaj ko se boji naroda”, rekao je Komšić.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, na svom Twitter nalogu napisao je da izbore pod hitno treba održati 2. oktobra, sa ili bez izmjena Izbornog zakona.  “Sve ostalo su neodgovorni izgovori i nagrada najlošijim vlastima u postdejtonskoj BiH. Izbori su prilika da se zaustavi korupcija, javašluk i anarhija koje je koalicija SNSD – SDA – HDZ uvela u sve pore društva”, napisao je Borenović.

I Nermin Nikišić, predsjednik SDP-a, kaže da izbore treba održati, a nakon sastanka s ambasadorom Francuske u BiH Kristin Tudik iz SDP-a je saopšteno da uprkos krizi i nepostojanju dogovora o novom izbornom zakonu postoji trenutni Izborni zakon, zbog čega održavanje izbora ne može doći u pitanje.

(Nap.ba)