Za osam dana februara ove godine Federalno ministarstvo trgovine primilo je 752 obavijesti o promjeni cijena i marži za gorivo na benzinskim pumpama u Federaciji BiH.

S jučerašnjim danom, kako su nam kazali iz ovog ministarstva, cijene benzina na pumpama kreću se od 2,36 do 2,61 KM po litru, a litar dizela košta od 2,31 do 2,66 KM.

Cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj također su u proteklom periodu rasle, i to za od 4 do 7 feninga, ali su i dalje niže od onih na pumpama u Federaciji BiH. Tako se cijena litra benzina u RS-u kreće od 2,38 do 2,49 KM, dok je cijena dizel goriva od 2,34 do 2,49 KM po litru.

Prosječne cijene goriva, i dizela i benzina, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu prošle godine bile su oko 1,85 KM po litru, što je i za 80 feninga manje nego sada, dok je u istom periodu 2020. godine litar dizel goriva bio u prosjeku 2,31 KM, a benzina 2,26 KM.

“Rast cijena naftnih derivata uzrokovan je rastom berzanskih cijena sirove nafte na globalnom tržištu i rastom kursa dolara. Navedena dinamika cijena sirove nafte utječe i na berzanske kotacije naftnih derivata na referentnim berzama u Mediteranu i slijedom toga i na formiranje rafinerijskih cijena. Imajući u vidu navedeno, evidentno je da je vanjski faktor utjecao na povećanje rafinerijskih cijena, odnosno nabavnih cijena derivata, a BiH kao uvoznik na navedeno ne može utjecati”, pojasnili su nam iz Ministarstva trgovine FBiH.

Ima li smisla “zamrzavanje”

Na problem koji konstantno povećanje cijena goriva pravi upozoravaju već duže vrijeme i privrednici i poljoprivrednici, prijevoznici, ali i građani koji traže neku pomoć i ograničavanje rasta cijena.

Upravo to je uradila susjedna Hrvatska gdje je Vlada ove zemlje odlučila da zamrzne cijenu benzina na 11,37 kuna (2,85 KM), a dizela na 11,29 kuna (2,83 KM).

Mjera koja je poduzeta u našoj zemlji kako bi se spriječilo divljanje cijena je utvrđivanje maksimalne visine marži na naftne derivate te je Vlada Federacije BiH propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 6 feninga po litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo maksimalnu visinu marže u iznosu od 25 feninga po litru.

“Propisivanje druge mjere sigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze, a to bi u konačnici generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da nijedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenom nivou trgovci neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđeni prodavati po cijeni nižoj od nabavne”, kazali su za Klix.ba iz Ministarstva trgovine FBiH.

Zamrzavanje cijena u Hrvatskoj, smatra Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, je “samo privremena mjera koja ima psihološki i trenutni efekat i može dovesti tržište u pitanje sa snabdijevanjem, jer će distributeri možda, zbog konstantnog rasta ulaznih cijena, doći u situaciju da im nije profitabilno uopšte prodavati naftne derivate i benzinske pumpe mogu imati problem nestašice”.

“Šta bi značilo zamrzavanje cijena ako danas i već u narednim danima ulazne cijene počnu padati, u tom slučaju distributeri će zadržavati cijene i dalje, dok će im marža, to jeste profit, automatski rasti. Smatram da je za naftu u maloprodaji najefikasniji model kontrole ograničenje marže, koja je na snazi na našem tržištu. U Republici Srpskoj od aprila 2021. godine na snazi je ograničenje marže na naftne derivate od 25 feninga u maloprodaji i 6 feninga u veleprodaji, i to je mehanizam koji je Vlada postavila kao neposrednu kontrolu cijena. Taj mehanizam ne dozvoljava nekontrolisan rast cijena naftnih derivata na tržištu, jer ako uporedimo cijene u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, vidimo da su cijene u Republici Srpskoj niže i za 40 feninga, pa čak i u odnosu na Federaciju BiH od 10 do 15 feninga”, kazao je Trišić.