Razgovori i pregovori o izmjenama izbornoga zakona u BiH, ali i ograničenom revidiranju Ustava BiH, ušli su u fazu posljednje šanse za dogovor. Ključnu riječ imaju dvije najveće nacionalne stranke u Federaciji BiH, SDA i HDZ BiH. Sve se, i ovaj put, odvija uz posredstvo međunarodne zajednice, a razgovorima su se pridružile i pojedine opozicione političke stranke. U ovim pregovorima, reduciranje ovlaštenja Doma naroda Federacije ključno je za Stranku demokratske akcije (SDA) čiji je stav da Dom naroda više ne bi trebao potvrđivati sve zakone koje usvoji Predstavnički dom, ali bi klubovi naroda imali pravo na zakone koje Predstavnički dom donese pokrenuti pitanje vitalnog interesa.

N1 podsjeća na sadržaje ranijih prijedloga izmjena izbornog zakona koji bi se mogli naći za pregovaračkim stolom. Jedan od aktuelnih prijedloga u javnost je pustio Hrvatski narodni sabor, u okviru kojeg učešće uzima i HDZ BiH, stranka čiji predsjednik Dragan Čović ponavlja kako su izmjene izbornog zakona i garancija “legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda” od suštinskog značaja za stabilnost zemlje, dalji evropski put, ali i održavanje predstojećih izbora.

Prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH

Kako je ranije objavljeno na N1, prema prijedlogu HNS-a, u Predsjedništvo BiH birali bi se bošnjački, hrvatski i srpski član koji bi bili predstavnici konstitutivnih naroda i Ostalih. Nakon direktnog izbora u Federaciji BiH članovi bi morali biti potvrđeni u Federalnom domu naroda i to od bošnjačih, odnosno hrvatskih delegata, u Republici Srpskoj u NSRS. Ili, pojednostavljeno, osoba koja se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od naroda morala bi odlučiti za početak da li će se kandidirati na bošnjačku, hrvatsku ili srpsku listu i na kraju bi trebala dobiti dodatnu potvrdu od bošnjačkih delegata i hrvatskih delegata, ovisno na kojoj je listi, odnosno u NSRS.

Članovi Predsjedništva, prema ovom HNS-ovom prijedlogu, u Federaciji BiH birali bi se iz onih kantona koji prema popisu uz 2013. godine imaju najmanje pet posto tog konstitutivnog naroda, a tako bi bio formiran i Dom naroda Federalnog parlamenta. Tzv. elektori, na osnovu kojih bi bili izabrani članovi Predsjedništva BiH, odgovarali bi broju delegata u Domu naroda FBiH, a tek jedan delegat bio bi odlučen zajednički iz onih kantona koji ne prelaze pet posto jednog naroda. Pojednostavljeno, sarajevski i tuzlanski kanton imali bi minoran značaj u odnosu na izbor hrvatskog člana, kao i primjerice Kanton 10 i Posavski kanton u odnosu na bošnjačkog člana.

Ranije je predsjednik HDZ 1990, članice HNS-a, Ilija Cvitanović rekao kako je vrlo važno odblokirati procese u BiH, a naročito u Federaciji BiH.

„Zalažemo se za legitimno predstavljanje, konstitutivnost i omogućavanje svim građanima BiH da se mogu kandidirati, a bit će izabrani oni za koje građani budu glasali. Također, Hrvati moraju imati mogućnost da biraju svog člana Predsjedništva BiH kao i svi ostali konstitutivni narodi i neprihvatljivo je da jedan naroda bira dva člana Predsjedništva BiH. Nije nam prihvatljivo ni brisanje nacionalnih odrednica“, kaže Cvitanović.

Prijedlog Stranke demokratske akcije

Prošle je godine predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio predsjednicima političkih stranaka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prijedlog ove stranke za reformu izbornog zakonodavstva u BiH. Kad je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH, iz Stranke demokratske akcije tada su predložili uklanjanje nacionalnih odrednica iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin. Njih bi, prema prijedlogu, trebalo zamijeniti formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske, a da se izbor vrši ili indirektno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili direktno kao i do sada.

SDA je predložila da nadležnost Doma naroda bude samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Također, predlažu uvođenje simetričnih rješenja, tako da Dom naroda FBiH ima iste nadležnosti kao i Vijeće naroda RS-a, s tim da Dom naroda ne bi bio drugi zakonodavni dom.

Dom naroda kao mehanizam za blokade?

Naime, nekoliko stranaka u FBiH (SDA, DF, SDP, Naša stranka), kada je riječ o izbornoj reformi, jeste da se fokus stavi na reduciranje nadležnosti domova naroda. Posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se nefunkcioniranje brojnih institucija u entitetu ogleda upravo kroz opstrukcije u Domu naroda FBiH. o Tome više čitajte u N1 članku Dom naroda kao poligon za opstrukcije u Federaciji BiH: Šta je sve blokirano?.

U pregovorima neće učestvovati Socijaldemokratska partija BiH (SDP). A iz Naše stranke, koja predlaže jednog predsjednika države, objavili su kako ne žele biti demokratski dekor niti stvarati privid parlamentarizma, ako će se raspravljati samo o onome što imaju predložiti SDA i HDZ te davati njihovim prijedlozima na težini.

Naime, prema prijedlogu Naše stranke, a koji je ranije ušao u parlamentarnu proceduru, predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovine posredno bi birala Parlamentarna skupština. Oni su u predloženim izmjenama Ustava pojasnili da bi najmanje dvanaest članova Parlamentarne skupštine moglo predložiti kandidate za predsjednika i potpredsjednika. Mandat predsjednika i potpredsjednika trajao bi četiri godine, “s tim da predsjednik i potpredsjednik nastavljaju obavljati dužnost i po isteku mandata, sve do izbora novog predsjednika, odnosno potpredsjednika. Ista osoba ne može biti birana na poziciju predsjednika, odnosno potpredsjednika, više od jedanput.”

Dodaje se da potpredsjednik “mijenja predsjednika kada ga predsjednik ovlasti i u drugim situacijama koje će zakonom propisati Parlamentarna skupština BiH”.

(N1)