Na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 3. februara naći će se i inicijativa kojom se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nalaže da u roku od mjesec uradi i u proceduru dostavi zakon o državnoj imovini.

No šanse da ova inicijativa zastupnice Mirjane Marinković-Lepić (Naša stranka) bude usvojena, a potom da Vijeće ministara BiH “posluša”, minimalne su.

U međuvremenu se u Parlamentarnoj skupštini BiH ignorira i javni poziv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, upućen početkom decembra prošle godine – da Parlament BiH preuzme odgovornost, imenuje članove u jednu širu radnu grupu koja treba raditi na prijedlogu zakona o državnoj imovini i sazove njenu sjednicu.

Alma Čolo, zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazala je da je ona još prije godinu pokrenula inicijativu o formiranju interresorne radne grupe koja će raditi na zakonu o državnoj imovini BiH, ali je ona odbijena.

Inicijativu nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH i stranaka iz RS-a.

– Ako će takvi politički stavovi biti i sada, i ova nova incijativa će biti odbijena. Imamo i zahtjev visokog predstavnika da se formira radna grupa. Ali ništa se u Parlamentu BiH ne dešava – rekla je Čolo.

Podsjetila je da obaveza donošenja zakona o državnoj imovini stoji od 2011. godine, od presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

– Hoće li se iz RS-a vratiti u institucije Bosne i Hercegovine, hoće li početi raditi, vidjet ćemo. Ne znam hoće li biti političke volje da se radi na zakonu o državnoj imovini. Što se tiče kluba kojem pripadam, mi imamo volju – istakla je Čolo.

Dodala je da je teško da ćemo doći do tog zakona, iako bi to bilo normalno u nekoj drugoj zemlji, da bude riješeno neriješeno pitanje.

Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, kazao je da su inicijative obilježile ovaj mandat i uglavnom su bile akti populističke aktivnosti iako su predviđene kao poslovnička mogućnost.

Za njega su inicijative donosile više štete nego koristi, te je kritizirao i ovu o zakonu o državnoj imovini koja je na dnevnom redu sjednice 3. februara.

– Stvarale su privid kako se nešto radi, i to uglavnom sa strane opozicije. Vrlo često su podržavane i iz redova parlamentarne većine, a napose od SDA. Općenito, moj je dojam da su donijele više štete nego koristi i vrlo često su pridonosile otvaranju novih političkih problema i prebacivanje odgovornosti na političke protivnike. Iste su opterećivale rad Vijeća ministara BiH, a dosezi su uglavnom bili nikakvi. Spomenuta inicijativa, u situaciji kada je jasno da tijela vlasti ne rade, je samo otvaranje novih problema i političkih rasprava sa nikakvim učinkom. Parlamentarna većina je sve što je htjela trebala i mogla pokretati preko Vijeća ministara BiH. Jedan dio kolega jednostavno smatra da politički svijet i političko rješavanje počinje od njih i u ovom mandatu, i da se nekih pitanja i rješenja nikada niko nije sjetio, do njih i ovog trenutka. Ovo i druga važna pitanja zna se kako se rješavaju u ovoj državi-dogovorom i konsenzusom, po predviđenoj proceduri – poruka je Lovrinovića.

A dogovora i konsenzusa baš i nema.

Nakon informacija u javnosti da OHR formira radnu grupu za zakon o državnoj imovini, pitanja o tome smo uputili Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 30. novembra. Odgovor nismo dobili te smo pitanja uputili ponovo danas.

– U svom pismu od 3. decembra, visoki predstavnik je pozvao kolegije oba doma Parlamentarne skupštine BiH da preuzmu odgovornost za taj proces i uspostave parlamentarnu, odnosno stručnu radnu grupu koja će formulirati i razmotriti opcije za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne i vojne imovine. Na kolegijima je da djeluju, a Ured visokog predstavnika je spreman pravnim i stručnim savjetima podržati taj rad. Rješavanje tih pitanja dio je programa 5+2, čije ispunjenje ostaje odgovornost domaćih vlasti – danas je odgovoreno iz OHR-a.

Faktor