Direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2021. godine bila su preko milijardu KM, što je povećanje od 65 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

Najviše stranih investicija u BiH do sada, kako je za Klix.ba kazala Sanja Miovčić, direktorica Vijeća stranih investitora u BiH (FIC), realizovano je u bankarskom sektoru i to u iznosu od 157 miliona KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 miliona KM, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 miliona KM.

“Uz navedene djelatnosti značajno povećanje registrovano je u trgovini na malo (42,8 miliona KM), poslovanju sa nekretninama (41,8), proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda (37,7), vađenju metalnih ruda (32), proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (30,7) i proizvodnji prehrambenih proizvoda (27,7 miliona KM). Posmatrano po područjima pripadnosti u 2020. godini u Federaciji BiH je registrovano 390,2 miliona KM direktnih stranih investicija (ili učešće 57,5 posto u godišnjem iznosu), u Republici Srpskoj 285,1 milion KM (učešće 42%), a u Brčko Distriktu 3 miliona KM (učešće 0,5%)”, kazala je Miovčić.

Prema ukupnoj vrijednosti, na kraju 2020. godine najviše investicija je bilo iz Austrije, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Uz investicije iz Rusije i sa Bliskog istoka, evropske zemlje su i dalje najznačajniji investitori u BiH. Investicije iz EU zemalja čine 64 posto ukupnih direktnih stranih investicija.

“Posmatrajući strukturu stranih investicija u 2021. i 2020. godini evidentno je da je reinvesticijama kompanija sa stranim kapitalom održan priliv investicija u 2020. godini. Vlasnički udjeli su bili niži u odnosu na prethodne godine, dok je negativan iznos ostalog kapitala posljedica moguće obaveze po osnovu zaduženja. Povećanje stranih ulaganja potaknuto reinvestiranjem potvrđuje pozitivno poslovanje i širenje kapaciteta postojećih stranih investitora, što je svakako dobar pokazatelj i za potencijalne investitore”, kaže Miovčić.bić

Većina stranih kompanija i u vrijeme pandemije uspjela je da očuva svoje poslovanje i radna mjesta, ali je ipak došlo do značajnog smanjenja obima posla, a time i do pada prihoda. Zbog toga, kako kaže Miovčić, njihovi planovi za reinvestiranje dobiti u ovoj godini će vjerovatno biti odgođeni kako bi se nadomjestili izvjesni gubici.

“I pored pozitivnih ekonomskih pokazatelja u 2021. godini, privlačenje potencijalnih novih investitora je i dalje opterećeno političkom krizom, te sporim i nedosljednim provođenjem reformskih ciljeva. Zastoj u otklanjanju poslovnih barijera i produbljivanje političke krize za rezultat ima lošiju poziciju Bosne i Hercegovine u odnosu na ostale zemlje Evrope i regiona. Najčešće smo rangirani kao posljednja evropska zemlja i lošiji u odnosu na zemlje regiona, što svakako otežava predstavljanje BiH kao pozitivne destinacije za ulaganje”, istakla je.

Komplikovana procedura i dalje je nešto što muči investitore i zbog čega im je malo teže odlučiti se za otvaranje firme u BiH. Susjedne zemlje, kaže to i Miovčić, uradile su mnogo više na samoj promociji i unapređenju poslovnog ambijenta, te su razradile šemu atraktivnih poticaja kojima su privukli mnogo više investitora nego BiH.

“Gledajući iz perspektive investitora, pored globalnog problema izazvanog pandemijom, na lokalnom nivou politička nestabilnost, nedovoljna vladavina prava i neefikasna birokratija i dalje su u vrhu liste rizika za strana ili bilo kakva ulaganja u BiH. Međutim, uprkos svim izazovima i oprezu prilikom inicijalnog investiranja, podatak iz posljednjeg izdanja Poslovnog barometra kazuje da je čak 92 posto naših članica spremno preporučiti BiH kao zemlju povoljnu za ulaganja drugih stranim investitorima. Imajući to u vidu, kratkoročno će neki investitori vjerovatno malo opreznije razmotriti, a poneki možda i odgoditi potencijalna ulaganja. Međutim, ukoliko se kratkoročna nestabilnost prevaziđe na način da će iznjedriti dugoročnije odgovornije vladanje u svim segmentima društva i ekonomije, onda će se ta kratkoročna nesigurnost kapitala prevazići i premostiti u narednom periodu”, kaže Miovčić, te dodaje kako je jedan od problema i to što propisi nisu harmonizovani na cijeloj teritoriji BiH, a nisu ni u skladu sa legislativom EU ni sa zemljama okruženja.

“Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i preduzetnici, ali i građani, svakodnevno susreću sa problemima kada institucije zbog svoje kompleksnosti i nedovoljno efikasnog birokratskog aparata, počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Nužna je harmonizacija propisa na svim nivoima i pojednostavljenje procedura. Predvidivost poreznog okvira je od iznimne važnosti kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH”, istakla je dirketorica FIC-a.

Međutim, stanje je ipak bolje nego što je bilo prije nekoliko godina. Pristup investitorima je unaprijeđen, te mnogi dobijaju određene olakšice i pogodnosti za investicije, eliminišu se brojne lokalne administrativne barijere, a sve te aktivnosti su pomogle investitorima koji su odlučili svoje investicije realizovati u pojedinim jedinicama lokalne samouprave.

“U proteklim godinama u oblasti ishodovanja građevinskih dozvola došlo je do određenih pomaka, odnosno sam proces izdavanja građevinskih dozvola i odobrenja je pojednostavljen, odnosno, u pojedinim segmentima samog postupka došlo je do skraćenja broja dana za pribavljanje dozvola u pojednim opštinama. Međutim, u većini slučajeva, investitori se i dalje susreću sa problemom nedorečenih zakona, neusaglašenih procedura, netransparentnog postupka i neefikasnog administrativnog kadra koji bi pružio adekvatnu i blagovremenu podršku investitorima. U FBiH pored entitetskih zakona, postoje i kantonalni zakoni koji definišu oblast dobijanja dozvola i odobrenja, što dodatno usložnjava proces za investitore koji stečeno iskustvo u jednoj opštini ne mogu primjeniti za dobijanje dozvola i u drugoj opštini. Ovo se posebno odnosi na investitore koji investiraju u objekte na teritoriji cijele BiH”, kazala je Miovčić.

Bosna i Hercegovina, kaže ona, mora iskoristiti trend vraćanja proizvodnje velikih internacionalnih kompanija iz Kine, naročito kada se uzme u obzir konkurentna prednost koju BiH ima, a to je blizina EU i niski troškovi rada.

“Postoje različite inicijative za ukidanje komunalnih taksi i parafiskalnih nameta, besplatnu registraciju, skraćivanje rokova za izdavanje dozvola, pojednostavljenje procedura na lokalnim nivoima. Nažalost, kada su u pitanju poticaji za investitore u BiH na višim nivoima vlasti ne postoji jedan dosljedan sistem poticaja u svrhu privlačenja investitora i razvoja preduzetništva”, zaključila je.

(Klix.ba)