Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković gostovali su večeras u emisiji HRT-a gdje su govorili o izmjenama Izbornog zakona i rezultatima višednevnih pregovora u Neumu s međunarodnim zvaničnicima.
Tokom razgovora Konaković je naglasio kako pregovori u Neumu nisu propali, ali definitivno nisu ni uspjeli.
“Pregovori nisu propali, ali u Neumu nisu uspjeli. Iako smo došli do nekih načela oko kojih se slažemo. Imamo otvorenih tema, presudu Sejdić-Finci i kompleksna je tema prava onih ljudi koji ne pripadaju etničkim skupinama. Oko velikog broja načela se slažemo i to me ohrabruje. Za završni iskorak morat ćemo napraviti hrabar korak naprijed i on je najteži i najrizičniji”, rekao je Konaković.
Međutim, ističe da je za nastavak pregovora potrebno da HDZ napravi kompromis.
“Razgovarat ću s Čovićem je li bilo priprema za kompromis. Ako jeste mi ćemo organizovati sastanak. Ako ne, onda sigurno nećemo”, mišljenja je Konaković.
Nakon toga, predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) je naglasio kako HDZ već šest mjeseci nudi rješenja na koja bošnjačke stranke ne pristaju.
“Puno dezinformacija postoji oko pregovora. Treba provesti presude Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju i zastupanju konstitutivnih naroda. Mi nudimo rješenja šest mjeseci, ali sva rješenja koja smo nudili nisu bila prihvatljiva SDA i satelitima koji zagovaraju unitarnu BiH. U tom slučaju, ne možemo očekivati kompromis”, rekao je Čavara.
Savjetnik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Domagoj Knežević tokom emisije je naglasio kako Hrvatska podržava izmjene Izbornog zakona koje bi obezbijedile da svaki narod dobije ono što mu i pripada.
“Iz pregovora u Neumu su najveći dobitak mišljenje Venecijanske komisije koja je potvrdila da jedan od modela HNS-a prihvata primjenu presude ‘Ljubić’ i ‘Sejdić-Finci’. Do sada smo dobijali prigovore da se pokušava dobiti kroz taj model etničko predstavljanje. Simptomatično je primijetiti da sarajevski mediji nisu spomenuli to mišljenje Venecijanske komisije. Izetbegović je rekao kako će prihvatiti svako rješenje Venecijanske komisije. Prema našim informacijama, nakon što je izneseno mišljenje Komisije, Izetbegović je napustio pregovore”, pojašnjava Knežević.
On je naglasio kako Hrvatska ima interes za stabilnu BiH.
“Imamo interes da BiH bude stabilna. Međutim, bez ikakve sumnje nećemo pristati na niti jedno rješenje koje neće pristati Hrvatski narodni sabor i svi oni koji su okupljeni oko njega”, zaključio je Knežević.
O Izbornom zakonu je govorio i profesor Ivo Lučić koji je pojasnio kako Hrvati u BiH ne trebaju tražiti izmjene Ustava BiH već prilagođavanje Izbornog zakona trenutnom Ustavu.
“U Ustavu se Ostali navode malim slovima, a ovdje ih se pokušava predstaviti kao poseban ‘entitet’. Ako se držimo Ustava, znamo da je konstitutivnost temeljno načelo i podrazumijeva se da Hrvati biraju svoje predstavnike kao i Bošnjaci i Srbi. Međutim, Izborni zakon je sada protivan Ustavu i negira pravo i temeljnu definiciju BiH. Ne bih razgovarao o promjeni Ustava već usklađivanje Izbornog zakona s Ustavom BiH”, rekao je Lučić.
Nakon toga, Lučić je izjavio kako sve ono što Bošnjaci pokušavaju ostvariti kroz priču o građanskoj BiH, Karadžić i Milošević su nastojali ostvariti tokom devedesetih.
“Karadžić je zagovarao građansku BiH i građansku Jugoslaviju. Kada to nije išlo, otišao je na opciju B. Ustavni sud BiH je potvrdio da je legitimitet važan i da Hrvati moraju imati svoje legitimne zastupnike”, ističe Lučić.
Izjave Lučića naišle su na reakciju Konakovića koji je rekao kako je strašno porediti procese u BiH s onim što su radili ratni zločinci.
“Strašno je porediti procese u BiH s onim što su radili ratni zločinci u BiH. Mišljenje Venecijanske komisije je bilo djelimično pozitivno. Nije tačno da je Izetbegović napustio pregovore. Vladate poluinformacijama i to nam ne pomaže. Ja sam Bošnjak, vjernik i konzervativan sam, ali sam raspoložen za svaku vrstu kompromisa i dogovora. Namećete drugu tezu. Da pripadnici iz građanskog koncepta trebaju biti etnički da bi dobili neko pravo. To ne može tako. HDZ predlaže koncept u kojem će za člana Predsjedništva BiH pisati predstavnik bošnjačkog konstitutivnog naroda, ostalih i drugih građana. Konstitutivnost hrvatskog naroda je vrlo važna, ali i bojim se da sa tako netačnim porukama ne doprinosimo rješenju”, pojašnjava Konaković.
Na kraju, riječ je uzeo i Marinko Čavara koji je naglasio kako u ovom kontekstu nije moguće govoriti o održavanju izbora u oktobru 2022. godine.
“Na popisu 2013. godine, 97 posto građana BiH se izjasnilo kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda. Imamo težnje da su građani iznad konstitutivnih naroda, a jasno je da je Dejton uspostavio težnju između konstitutivnih naroda. Moramo biti jasni, ne postoje uslovi za izbore jer nemamo mehanizam o Izbornom zakonu”, zaključio je Čavara.
(Klix)
0 Comments